Za legalizaciju obiteljske kuće u građevinskoj zoni od 500 kubika, što je oko stotinjak kvadrata, platit ćete naknadu za legalizaciju od 3200 kuna . Ukoliko tu cifru platite u komadu, u roku 30 dana nakon dobivenog rješenja, imate pravo na popust od 25%, pa ćete naknadu platiti “samo” 2400 kuna.
Ukoliko imate kuću istog obujma, odnosno kubikaže, u zaštićenom obalnom području, do 100 metara od mora, platit ćete i do deset puta više. Konkretno 22.400 kuna, a s popustom 16.800 kuna.
Za sve pomoćne građevine kao što su garaže, spremišta, alatnice i slično, novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa univerzalni iznos naknade od 500 kuna, i u tom slučaju nema popusta.
Izbačena kazna
Međutim, takav objekt ćete platiti 500 kuna samo uz uvjet da je ta građevina velika do 50 četvornih metara. Za veće građevine naknada će biti veća, a kolika će ona biti, ovisi o kubikaži.
Ovi primjeri su osnova konačne verzije Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, prema kojoj će se plaćati po kubiku građevine, prostornom planu i namjeni. Kazna je izbačena u novom prijedlogu, odnosno naknada je kazna.
Za legalizaciju postoji i četvrta komponenta, ali ona nije vezana za Uredbu o naknadama, koja će se danas naći pred Vladom, a to je plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa, koji se razlikuju od mjesta do mjesta. Naravno da je u Slavoniji, primjerice, mnogo niži nego na Jadranskoj obali.
Ogroman aparat
- Stara uredba poznaje desetak različitih elemenata, odnosno kriterija i koeficijenata za izračun, a uz to je vezan i na “položajne zone i jedinične vrijednosti naknade” koje samostalno određuju gradovi i općine. Ne samo da se radi o vrlo kompliciranom načinu, nego taj način zahtijeva i angažman ogromnog upravnog aparata svih 556 jedinica lokalne samouprave. Rezultat toga je da se za “istu” zgradu u istoj općini, ovisno o elementima izračuna, visina naknade kreće u rasponu 1:30. Posljedica toga je da nitko, izuzev stručnih osoba, nije znao izračunati tu naknadu, odnosno građani nisu mogli sami utvrditi koliko će ih koštati legalizacija - objašnjava ministar Ivan Vrdoljak.
Nisu bitne osobe
Za razliku od “stare” Uredbe, ovim novim Prijedlogom vrlo se jednostavno definira izračun naknade množenjem tri broja, odnosno duljine, širine i visine, što daje broj kubika zgrade. Prema istom Prijedlogu, visina naknade za legalizaciju jedne zgrade, bez obzira na veličinu, ne može biti manje od 500 kuna.
- Naknada se isključivo vezuje na “zgradu”, a ne poznaje “osobe”, odnosno ne razlikuje podnositelje zahtjeva odnosno vlasnike zgrada i ne zadire u pitanje vlasništva - napominje se u Ministarstvu graditeljstva.
Ako je naknada viša od 1500 kuna, može se odobriti obročno plaćanje. Obročno plaćanje se odobrava na rok do pet godina, odnosno do 60 mjeseci, time da obveznik plaća prvi obrok od 5% naknade ili najmanje 1000 kuna, a ostalo u jednakim mjesečnim obrocima. Pri tome mjesečni obrok ne može biti manji od 300 kuna. Kod obročne otplate ne obračunava se kamata.
Kalkulacija je jednostavna: što veća zgrada, veća je jedinična obračunska vrijednost naknade prema kubnom metru.
- To je na određeni način i uvažavanje socijalnog aspekta. Osoba koja je bespravno gradila “mali objekt”, za pretpostaviti je da je na neki način gradila “iz nužde” i najčešće samo za vlastite potrebe, pa je za takav mali objekt i naknada relativno mala - ističu u ministarstvu.
Obračun sa svima
U ministarstvu upozoravaju da nema izgleda za legalizaciju nitko tko je gradio nakon 21. lipnja ove godine, a konačni rok do kojeg će se moći podnositi zahtjev za legalizaciju je 30. lipnja 2013. godine. Nakon toga država plaća legalizaciju ukoliko je na građevinskom zemljištu i udovoljava ostalim uvjetima, a račun ispostavlja vlasniku. Ako ga ne plati, država postaje vlasnik nekretnine. Zgrade koje se ne mogu legalizirati bageri će rušiti, a prve na redu su, već u rujnu, kuće izgrađene nakon 21. lipnja. Građevinska inspekcija procjenjuje da je u Hrvatskoj oko 400 tisuća bespravno izgrađenih raznih objekata, od čega oko 200.000 kuća, stanova, apartmana...
Kozari bok bio ‘skuplji’ od Sirobuje
Prvi zakon, koji je izglasala još HDZ-ova Vlada u rujnu prošle godine, propisivao je kaznu od nekoliko tisuća kuna, geodetski elaborat koji košta od 1000 do 1500 eura te još plaćanje komunalnih i vodnih doprinosa.
Prema toj verziji, za kuću površine 150 četvornih metara u Kozari boku, u Zagrebu, trebalo je platiti oko 54.000 kuna doprinosa te kaznu od 2800 kuna, a za legalizaciju kuće iste površine na Sirobuji u Splitu plaćali bi se doprinosi od 44.500 kuna, uz kaznu od 2044 kune.