Novi njemački ambasador u Hrvatskoj dr. Robert Klinke preuzeo je svoje dužnosti prije nekoliko tjedana. Hrvatskoj se javnosti predstavlja razgovorom za Jutarnji list.
Gospodine ambasadore, što se to događa s njemačkom nogometnom reprezentacijom?
- Čini se da se njemačka reprezentacija trenutno traži. Stoga su sve oči uperene prema našim hrvatskim prijateljima. I za mene je velika povlastica biti ambasador u zemlji nogometnih viceprvaka svijeta.
U Hrvatsku ste stigli iz Mazar-i-Sharifa u Afganistanu gdje je bio kontingent Hrvatske vojske. Kakva je bila suradnja?
- Bio sam u Mazar-i-Sharifu dvije godine njemački generalni konzul. Kao visoki civilni predstavnik, imao sam istovremeno sjajnu suradnju s vojnikinjama i vojnicima Hrvatske vojske. Moram reći da sam bio impresioniran razinom profesionalnosti djelovanja pripadnika Hrvatske vojske te stupnjem njihove educiranosti.
Ova moja procjena vrijedi i za sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u NATO misiji na Baltiku i u drugim operacijama, UN-a i EU. Sve to pokazuje da Hrvatska primjenjuje, živi svoju sigurnosno-političku odgovornost.
Kakva je vaša procjena razvoja stanja u Afganistanu?
- Zahvaljujući međunarodnom angažmanu, polako se bilježe opipljivi uspjesi. Ohrabruju činjenice da je primjerice prosječni životni vijek porastao sa 53 na 68 godina, osam milijuna djece pohađa školu, od toga trećina djevojčica, što je osam puta više nego ranije. Sve je većem broju ljudi dostupna struja i pitka voda.
Nadu daju sve snažnije inicijative kojima se želi postići mirno rješenje sukoba. Unutarnji afganistanski mirovni proces jedina je mogućnost da se dugoročno okonča nasilje. Razgovori bez prethodnih uvjetovanja važna su prilika za političko sporazumijevanje.
Što biste htjeli postići tijekom mandata u Hrvatskoj?
- Moji se ciljevi mogu identificirati po trima točkama. Prvo, svi mi, Nijemci i Hrvati, odgovorni smo za budućnost EU. Važno je na tom planu konstruktivno pridonijeti kako bi se pokazala ambicija, ali i svijest o realnim mogućnostima. EU je naša zajednička budućnost i šansa. EU nije neki udaljeni Bruxelles nego smo to mi ovdje, svi ljudi.
Želio bih debatu koja bi se bavila europskim vrijednostima i dala europske odgovore, promišljene, neke nove, neke kao dopunu postojećim prijedlozima. To sve vrijedi i u pogledu oblikovanja naših predsjedanja Vijećem EU: hrvatskog u prvom, njemačkog u drugom polugodištu 2020. Drugo bih područje odredio terminom modernizacija. Naše gospodarske odnose treba ne samo unaprijediti nego i produbiti, intenzivirati.
U tu je svrhu potrebno jačati administrativni i pravni okvir. Primjerice, s hrvatskim partnericama i partnerima posebno želimo surađivati na području strukovnog obrazovanja (u Njemačkoj dualno obrazovanje). Dobra suradnja na tom području može imati vrlo pozitivan utjecaj na trenutne demografske izazove s kojima se suočava Hrvatska i osnažiti u ovoj zemlji perspektive budućnosti. Treće je pitanje regije.
Hrvatska kao članica EU na tom planu ima posebnu ulogu. Potrebno je na konstruktivan način privući regiju prema EU, oblikovati njezin europski put, a tu Hrvatska ima posebno vrijedna znanja i iskustva. To je, rekao bih, i dodana vrijednost Hrvatske kao članice EU. U tom je kontekstu posebno važno i suočavanje s prošlošću te ophođenje s totalitarnim režimima. Samo kroz rješavanje problema suočavanja s prošlošću možemo ići prema boljoj budućnosti.
Kako tumačite tezu da su hrvatsko-njemački odnosi zahlađeni?
- Bio bih iznenađen kada bi tome bilo tako. Naprotiv, ono što vidim jest živa bilateralna suradnja proteklih 26 godina. Primjerice, u Njemačkoj živi oko 350.000 Hrvatica i Hrvata, a broj njemačkih turista u Hrvatskoj ove je godine premašio 2,5 milijuna, što je rekord. Naša je suradnja iznimno dobra na političkom, gospodarskom, kulturnom planu, karakterizira je dijalog i ljudska interakcija. Njemačka je prijatelj Hrvatske.
Tu je zajednička Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, njemačke zaklade, Goethe institut, 50-ak škola koje su dio partnerstva s njemačkom vladom u kojima se pojačano uči njemački jezik, te drugi posrednici koji su svi čvrsto ukorijenjeni u ovoj zemlji. Upravo to je temelj našeg europskog modernizacijskog partnerstva.
Što je ključni rezultat ljetnog susreta premijera Plenkovića i kancelarke Angele Merkel?
- Važan dogovor na tom susretu odnosi se na stvaranje zajedničkog akcijskog plana. Riječ je o okviru koji sada želimo ispuniti sadržajem. Bit će potpisan na razini ministara vanjskih poslova, a pokriva sva područja od zajedničkog interesa: vanjsku i europsku politiku, gospodarstvo i obrazovanje, energetiku i okoliš, sigurnost, obrambenu politiku, poljoprivredu, turizam, zdravstvo, parlamentarnu suradnju, ukupno deset područja.
Dvije će ambasade, njemačka u Zagrebu i hrvatska u Berlinu, imati ulogu koordinatora. Uvjeravam vas da ćemo tu ulogu zajedno aktivno oblikovati. Vrlo su važni bili razgovori premijera Plenkovića s predstavnicima njemačkog gospodarstva i tom je prigodom naglasio odlučnost da se radi na unapređenju uvjeta kad je riječ o investicijskim aktivnostima. A o tome se razgovaralo i na sastanku s kancelarkom Merkel. Dijalog će se nastaviti već u studenom prigodom obilježavanja petnaeste godišnjice postojanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
To je važno, jer su njemačko-hrvatski gospodarski odnosi uspješna priča. Trgovinska razmjena je 2017. godine iznosila 5,2 milijarde eura što je najviša razina u povijesti. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora ima 400 poduzeća članica koja generiraju oko 80.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i za Hrvatsku. To je sjajan temelj naše suradnje. On isto tako pokazuje da su Njemačka i Hrvatska dokazani partneri s novom dinamikom.
Kad možemo očekivati ulazak Hrvatske u Schengen?
- Kancelarka Merkel je na sastanku s premijerom Plenkovićem rekla kako pozitivno gleda na ulazak Hrvatske u schengenski prostor. Postoji jasan postupak. Moraju biti ispunjeni određeni kriteriji. Preostaje vidjeti kako će to ocijeniti Europska komisija.