Hrvatska i Rusija ulaze u novu fazu odnosa koji bi trebali voditi boljoj i konstruktivnoj suradnji dviju zemalja, a Moskva je upravo prihvatila agreman za novoga hrvatskog veleposlanika Tončija Staničića. Međutim, službeni Zagreb ostaje čvrsto uz svoje zapadne saveznike i partnere i smatra da Rusija mora poštivati sve uzuse međunarodnog prava kada je riječ o situaciji u Ukrajini i na jugoistoku Europe.
Zaključak je to razgovora hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova na marginama sigurnosne konferencije u Münchenu koja je okupila svjetsku kremu političara. Ruski mediji su nakon sastanka objavili kako je dogovoreno da šef hrvatske diplomacije Davor Ivo Stier dođe u Moskvu, što je potvrdila i hrvatska delegacija. To bi pak moglo značiti da će doći i do skorog susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Vladimira Putina. Posjet Stiera Moskvi je i pokazatelj da će hrvatska strana ubuduće posvetiti veću pažnju odnosima s Rusijom.
Grabar-Kitarović kratko se susrela i s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom koji je na konferenciji iznio stav Trumpove administracije da će SAD i dalje biti nepokolebljiv u potpori NATO-u i držati Rusiju odgovornom za stanje u Ukrajini, iako Donald Trump nastoji s Moskvom naći novi zajednički jezik. Njemačka kancelarka Angela Merkel podržala je stav Washingtona, istaknuvši da je NATO u interesu Europe, ali i SAD-a, s time da je vojni savez nužan kako bi se zaustavila ruska agresija i pobijedio globalni terorizam.
Jasna pozicija
U toj igri velikih Hrvatska ostaje na jasnoj poziciji da će slijediti politiku EU i imati uspješnu suradnju s Amerikom, ali i odškrinuti vrata Moskvi. U trenutku kada očito ne popušta čvrst stav Zapada prema Rusiji, Grabar-Kitarović učinila je prve korake da dođe do zatopljavanja odnosa koji su posljednjih dana bili na kritično niskoj razini. Moskva je čak blokirala uvoz hrvatskih proizvoda, ali je sada od toga odustala. “U razgovoru s Lavrovom prošli smo niz bilateralnih pitanja, a posebno smo se zadržali na gospodarstvu. Moram reći da smo razgovarali o nekim našim tvrtkama koje su nažalost imale neko negativno iskustvo u posljednje vrijeme i dogovorili smo kako to riješiti i izgladiti. Sada kada je prihvaćen hrvatski veleposlanik u Moskvi nadam se da ćemo okrenuti novu stranicu odnosa”, rekla je u Münchenu Grabar-Kitarović.
Zatopljenje odnosa Hrvatske i Rusije svakako je potrebno, jer politička vodstva u Hrvatskoj nisu shvaćala važnost održavanja dobrih odnosa s Moskvom, a jedino se bivša premijerka Jadranka Kosor trudila uspostaviti konstruktivan odnos s Ruskom Federacijom.
Kritiziranje Rusije
Tako se u kratko vrijeme tri puta srela s Putinom, ali mnogi od dogovora nikada nisu realizirani. Kada je Zapad uveo sankcije Rusiji i nakon uvođenja viza za ruske građane, odnosi su se komplicirali, a ruska prisutnost na istoku Europe i sve čvršće veze s Republikom Srpskom rezultirali su opreznim stavom Zagreba prema Moskvi. Uoči konferencije u Münchenu naša je predsjednica posve direktno ukazala na ruski angažman u ovom dijelu Europe i vrlo jasno govorila o ulozi Rusije, a to je bila i tema susreta sa Sergejom Lavrovom.
“Razgovarali smo dugo i detaljno o stanju na jugoistoku Europe, u BiH i Srbiji i dogovorili smo neke daljnje korake i suradnju. Držim da osim što je Ruska Federacija članica Savjeta za provedbu mira u BiH ima utjecaj na jugoistok Europe i voljela bih da Hrvatska bude jedan od sugovornika s kojim će se razgovarati o potpori pozitivnim procesima”, istaknula je Grabar-Kitarović i naglasila da s Lavrovom inače ima jedan otvoreni način komunikacije. “Ministar Lavrov iznimno cijeni iskrenost i mi već godinama imamo dobar i konstruktivan odnos i vrlo smo iskreni jedan prema drugom. U međunarodnim odnosima cijene se političari koji su iskreni, a moj stav o Rusiji je uvijek bio isti. Govorila sam o ruskom utjecaju u zemljama jugoistoka Europe i očekujem nastavak konstruktivnog dijaloga i međusobno poštovanje.”
Novi svjetski poredak
Ovi novi vjetrovi u odnosima Zagreba i Moskve dolaze u trenutku kada se redefiniraju i odnosi velesila, prije svega Amerike i Rusije. Mnogo više će se znati nakon prvog susreta Donalda Trumpa i Vladimira Putina, ali je konferencija u Münchenu pokazala nevjerojatan interes čelnika za buduću arhitekturu političkih odnosa u svijetu. Tako je i kancelarka Merkel ponovila da je cilj Europi postići trajno stabilne odnose s Rusijom, što se nije dogodilo posljednjih 25 godina, i da će se ona osobno uvijek zauzimati za bolje odnose. Ali, istovremeno je moćna kancelarka ponovila inicijativu za uspostavu europskih obrambenih snaga i izrazila razočaranje što Moskva ne provodi sporazum o Ukrajini. S druge strane, Sergej Lavrov oštro je kritizirao NATO kao hladnoratovsku instituciju, a širenje vojnog saveza na istok ocijenio kao stvaranje neviđene napetosti u svijetu.
Sigurnosna konferencija u Münchenu pokazala je svu složenost međunarodnih odnosa, ali i jasnu hrvatsku politiku od koje sadašnje političko vodstvo u zemlji ne odstupa. To znači prije svega želju za suradnju sa svima, pa tako i Rusijom, ali uz poštivanje činjenice da je Hrvatska članica EU i NATO-a. Münchenska konferencija je pokazala da ipak neće biti spektakularnih promjena u američkoj vanjskoj politici, pa tako i u odnosu na Europu. U kratkom razgovoru s potpredsjednikom Penceom naša je predsjednica izrazila stav Hrvatske da ostaje snažan partner SAD-u u ovom dijelu svijeta, a dogovoreno je da će se nastaviti dijalog s novom američkom administracijom. A Hrvatsku, kao uostalom i sve članice NATO-a, čeka i veće izdvajanje za obranu, o čemu je govorio i Pence te pozvao saveznike “da s riječi prijeđu na djelo”.