Konzola, ekran, robot... Ne, nije to priprema za neko novo natjecanje ‘gamera’, već su liječnici sve pripremili da može početi operacija u kojoj će umjesto liječničkih operaciju obaviti robotske ruke.
Umjesto da operira izravno na pacijentu, liječnik u susjednoj prostoriji upravlja konzolom, navodi robotske ruke na pravo mjesto i koji sat kasnije zahvat je završen.
Zloćudne bolesti
Sve to vrlo uspješno i poštedno za pacijenta, kaže ginekolog dr. Pavao Planinić, ginekolog iz Klinike za ženske bolesti KBC-a Zagreb, koji je krajem prošlog tjedna prvi put u Hrvatskoj izveo robotsku histerektomiju, odnosno uklanjanje maternice na robotskom sustavu Senhance.
Kirurg dr. Planinić s robotskim sustavom.
Pacijentica je bila pedesetogodišnja žena s dijagnozom tzv. miomatozne maternice, zbog čega je imala česta i obilna krvarenja.
Već treći dan nakon operacije otišla je na kućno liječenje.
“Priprema operacije počela je oko deset ujutro. Anesteziolozi su obavili svoj dio posla, a potom je pacijentica stavljena u položaj za operaciju. Postavljeni su radni troakari i povezani s robotskim rukama. U 11 sjedam za konzolu i operacija uklanjanja maternice može početi. Zahvat je završen oko 13 sati. Drugim riječima, umjesto u rukama kirurga instrumenti su bili u rukama robota”, opisuje dr. Planinić svoju prvu robotsku operaciju na uređaju koji je nedavno stigao u Hrvatsku i kojim će se ubuduće raditi najčešće urološke operacije, a po broju slijedit će one ginekološke.
Naime, dr. Planinić objašnjava da robotska operacija oponaša laparoskopske, ali je prednost robota u tome što eliminira opasnost od, primjerice, tremora ruku kirurga.
“Postiže se bolje upravljanje instrumentima i može se raditi preciznije u malom prostoru. Što se tiče oporavka, njegov je tijek vrlo sličan onom nakon laparoskopske operacije, koja je također poštedna u odnosu na klasičnu s velikim rezom”, objašnjava dr. Planinić.
Inače, i robot operira “kroz rupice”, kao i kirurzi u laparoskopskoj operaciji, što znači poštedu od velikog reza, brži oporavak i manju mogućnost infekcije, a ne treba zanemariti ni činjenicu da je takav zahvat estetski prihvatljiviji za žene. Za prvi put liječnici iz KBC-a Zagreb, točnije iz Klinike za ženske bolesti u Petrovoj, odlučili su se za operaciju miomatozne maternice, a ubuduće će se vjerojatno najčešće operirati rak maternice i zloćudna bolest vrata maternice.
Edukacija u Italiji
No, da bi mogli robotski operirati, hrvatski su liječnici bili proteklih mjeseci na edukaciji u Italiji, u Milanu. Liječnici su uglavnom bili oni vještiji u laparoskopskim operacijama jer su zato brže svladali novu tehniku.
“Išlo nas je dvadesetak, i to pet liječnika, a ostatak ekipe bili su tehničari i sestre instrumentarke. Svatko od nas prošao je svoj dio edukacije, a liječnici su svaki dan vježbali pokrete robota uz pomoć konzole. Zadnjih dana radili smo zahvate i na svinjama. No, tu edukacija nije završena jer su potom talijanski stručnjaci došli u Zagreb pa smo s njima radili još desetak dana, i to svakodnevno po pet ili šest sati”, objašnjava dr. Planinić kako su tekle pripreme za prvu uporabu robota u hrvatskoj kirurgiji.
Robotski sustav u centru za robotksu kirurgiju KBC Rebra.
Cijela robotska priča, jasno, ima i dimenziju troška. Naime, u odnosu na klasične operacije, pa i one laparoskopske, robotske su ipak skuplje. No, stručnjaci kažu da ipak ima dovoljno prednosti, ali i naglašavaju da dolazak robota ne znači da će dosadašnji zahvati u kirurgiji otići u povijest. Radit će se probir pacijenata koji će imati najveću korist od robotskih operacija, a dio pacijenta iz medicinskih razloga morat će i dalje na klasičnu operaciju. Zato, kaže dr. Planinić, premda je sve brži put kirurgije u robotiku, kirurzi i dalje moraju znati izvesti sva tri načina operacija jer uvijek nešto može krenuti po zlu, od toga da možda robot otkaže poslušnost do toga da se “zblesira”, a onda liječnik uzima instrumente u svoje ruke na onaj najklasičniji način. Osim toga, kad je riječ o ginekološkim zahvatima, primjerice za operaciju raka jajnika, robot nije izbor, ali zato se za rak maternice i vrata maternice koristi vrlo često u centrima koji imaju robotiku na raspolaganju.
Financirala EU
“U Petrovoj se godišnje operira oko 120 karcinoma raka maternice i tridesetak raka vrata maternice. Bilo bi dobro kad bi se godišnje četvrtina tih zahvata mogla obavljati robotski. Naime, i trenutno se laparoskopski radi 70 posto operacija zloćudnih bolesti maternice, cilj je da to bude i više od 80 posto, a dio njih sigurno će završiti u rukama robota”, objašnjava dr. Planinić.
Inače, ovaj prvi hrvatski robotski sustav Senhance koštao je oko 15 milijuna kuna.
“Sredstva su bespovratna iz fondova EU, a u njih je bila uključena i edukacija naših stručnjaka u Italiji”, kaže ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Ante Ćorušić, koji smatra da najveći sveučilišni medicinski centar u zemlji ne smije zaostajati u uvođenju novih metoda liječenja, a robotika je jedan od neizbježnih svjetskih trendova. Dodaje da će se vjerojatno najčešće koristiti u urologiji, poglavito za operaciju raka prostate, ali svoje mjesto ima i u ginekologiji.