SERIJAL: PARKOVI HRVATSKE

NP Krka: Oaza u kršu najljepša je kad Krka nabuja

    AUTOR:
    • Katarina Rudan

  • OBJAVLJENO:
  • 11.12.2019. u 20:01

Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX

 

Ako do sada niste posjetili jedan od najljepših nacionalnih parkova Hrvatske, onaj na Krki, učinite to što prije jer ćete uživati u nabujalim slapovima što se na kraju svog divljeg puta “stapaju” s morem.

- Kao i uvijek zbog obilnih kiša, ovo je područje pod pojačanim nadzorom. Službe u Javnoj ustanovi Nacionalni park Krka u kontaktu su s djelatnicima na terenu i spremne za bilo kakve izvanredne prilike. Zato bezbrižno uživajte u veličanstvenoj snazi i nesputanosti prirode jer nam stižu mjeseci u kojima će se pročistiti zrak, izbistriti voda i ogoliti drveće, a na zemlju spustiti počinak - slikovita je poruka iz Uprave Parka.

Ograničenje posjetitelja

Skradinski buk je najpoznatiji lokalitet. To ne znači da su oni na srednjem i gornjem toku manje atraktivni. Od 1985. do početka novog tisućljeća cilj je bio afirmirati park, a tu je glavnu ulogu odigrao Skradinski buk, piše Slobodna Dalmacija.

- Kako bi se sačuvala ljepota koja se oblikovala tijekom dva milijuna godina i prirodi dalo vrijeme potrebno za njezinu obnovu, broj posjetitelja na Skradinskom buku ograničen je na 10.000 u jednom trenutku. Posjetiteljima koji u određenom trenutku ne mogu ući na Skradinski buk ponuđeni su alternativni pravci kretanja - navode iz uprave NP-a Krka.

Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX
 

Prema tom cilju krenulo se zadnjih desetak godina. Najveći dio infrastrukturnih ulaganja dogodio se u razdoblju od 2012., kada je uređena 8,5 kilometara duga poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, jedna od najljepših u Hrvatskoj, do 2014 godine, kada je posjetiteljima predstavljena Oziđana pećina. To je pretpovijesni lokalitet iznad Roškoga slapa do kojeg vodi 517 drvenih stepenica, usmjeren na uzvodne lokalitete, kako bi se ostvario idući cilj, a to je prostorna i vremenska disperzija posjetitelja.

- Pritom nije bila namjera replicirati Skradinski buk, već ponuditi druge sadržaje prilagođene posjetiteljima koje zanima aktivan boravak u prirodi i edukacija - kažu u Upravi Parka.

Na tom tragu je i priča o valorizaciji sjevernog dijela Nacionalnog parka Krka.

Otkriće arheološkog lokaliteta Burnim, na kojemu su istraživanja počela 2003. godine i na kojem su pronađene tisuće predmeta koji su pripadali rimskim vojnicima koji su tu boravili prije dvije tisuće godina, značilo je početak snažnije valorizacije toga nekoć strateški važnog područja. Započela je rekonstrukcija amfiteatra, otvorena je restauratorska radionica, a uređena je i otvorena Arheološka zbirka u Eko kampusu Krka u Puljanima.

U neposrednoj blizini Burnuma nalazi se najviši Krkin slap – Manojlovac, koji su 1875. posjetili austro-ugarski car Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabeta Bavarska. U spomen na carev posjet, 2011. godine je postavljena obnovljena spomen-ploča na novootvorenoj pješačkoj stazi. Uređen je i vidikovac na izlasku iz kanjona, s kojega se pruža pogled na slap Brljan i Brljansko jezero, kao i poučno-pješačka staza prema prvom od sedam slapova – Bilušića buku, udaljenom samo devet kilometara od Knina.

Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX
 

Aktivni odmor

Nizvodno je uređena pješačka staza oko manastira Krka do kojeg voze izletnički brodovi s Roškog slapa, kako bi posjetitelji mogli upoznati tradiciju pravoslavnih kaluđera. Provode se i sustavna arheološka istraživanja na srednjovjekovnoj utvrdi Nečven, na lijevoj obali Krke, nekadašnjem posjedu slavne velikaške obitelji Nelipić. Utvrda se može vidjeti sa staze Perice, koja je uređena u sklopu projekta “Nepoznata Krka – skrivena blaga srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke“. U sklopu tog projekta, financiranog sredstvima europskih fondova, uređene su još Rimski put, na desnoj, i Brljan – Manojlovac, na lijevoj obali Krke.

Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX

- U Nacionalnom parku Krka otvoreno je i 470 kilometara novih biciklističkih ruta, od kojih mnoge prolaze upravo gornjim tokom Krke, koji je idealan za aktivan odmor. Sve te aktivnosti, otvaranje novih sadržaja, poučno-pješačke staze i kulturne manifestacije, prati i pomno osmišljena komunikacija, kojom nastojimo sve ono vrijedno što baštinimo na informativan, stručan i dopadljiv način predstaviti široj publici - naglašava Nella Slavica.

Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX
 

Pojedini lokaliteti u NP Krka udaljeni su više kilometara i razdvojeni prirodnim barijerama. Neki su povezani izletničkim brodovima, a do ostalih lokacija se može doći automobilom. Ako ste obišli Skradinski buk, nakon vožnje brodom možda stignete posjetiti još neke lokalitete. Ulaznica vrijedi za područje cijelog parka ako nastavite obilazak automobilom.

Biciklističke rute

Na području parka uređeno je četrnaest biciklističkih ruta, a podijeljene su u tri kategorije: brdske, cestovne i treking, s različitim stupnjevima zahtjevnosti, kako bi svaki sportaš i rekreativac mogao pronaći onu koja će mu odgovarati. Sve su rute kružne.

Krkino kulturno ljeto

Svako ljeto organizira se bogat kulturni program. I sam umjetničko djelo prirode, sa slapovima i bujnom vegetacijom kao kulisama, park nadahnjuje glazbenike, slikare, glumce i plesače. Zvuci Krke, Burnumske ide i Green Eye Festival posjetiteljima predstavljaju predivnu rijeku.

Kako do parka?

Nacionalni park Krka nalazi se u neposrednoj blizini autoceste A1. Na dionici Skradin – Šibenik dva su izlaza s autoceste, od kojih do ulaza u park ima samo pet do deset minuta vožnje. Za dolazak na ulaz Lozovac preporučuje se napuštanje autoceste na izlazu Šibenik, a dolazak na ulazu Skradin, skretanje s autoceste na izlazu Skradin.

Osim autoceste A1, do NP Krka vodi, iz smjera Zadra i Splita, i Jadranska magistrala. Iz Šibenika je potrebno slijediti smjer Drniš, NP Krka, te dalje putokaze prema lokalitetima koje želite posjetiti. Iz pravca Knina potrebno je pratiti smeđu turističko-informativnu signalizaciju za dolazak do različitih lokaliteta. Iz Splita i Zadra prometuju redovite autobusne linije do Šibenika i Skradina, a raspored vožnje se mijenja ovisno o razdoblju godine pa ga je najbolje provjeriti neposredno prije posjeta parku. Punionice za električne automobile postavljene su na Lozovcu i u Laškovici.

Ulazi i radno vrijeme

U NP Krka može se ući na više ulaza: Lozovac, Skradin, Skradin most, Roški slap-Laškovica, Visovačka kuća Krželj, Oziđana pećina, Burnum-Puljani, Kistanje-manastir Krka te Manojlovački slap. Park je za posjetitelje otvoren tijekom cijele godine, osim 25. i 26. prosinca, dok je 24. i 31. prosinca otvoren do 12 sati. Moguće ga je obilaziti vodenim putem, kolnim cestama i pješačkim stazama, uz poštivanje pravila ponašanja u zaštićenom okolišu. Radno vrijeme se mijenja ovisno o razdoblju godine. Od 1. studenog do 1. ožujka otvoren je od 9 do 16 sati. Eko kampus “Krka” u Puljanima, zbog radova na uređenju, trenutno nije otvoren za posjetitelje.

Vrste ulaznica

Klub prijatelja Krke ulaznica je namijenjena svim posjetiteljima, domaćim i stranim, po cijeni od 200 kuna za odrasle i 90 kuna za djecu od sedam do osamnaest godina, koja će posjećivati park u pratnji roditelja, a vrijedi godinu dana od dana kupnje.
Djeca do navršene 7. godine života imaju besplatan ulaz. Stanovnici Šibensko-kninske županije ostvaruju popust od 50 posto prilikom učlanjenja u Klub prijatelja Krke. Dok im traje članstvo, prijatelji Krke mogu neograničeno posjećivati NP Krka jedino u srpnju i kolovozu. Skradinski buk mogu s tom ulaznicom posjetiti samo jednom. Uz “kartelu” Klub prijatelja Krke, na ulazu u park treba predočiti osobnu iskaznicu ili drugu valjanu ispravu.

Izleti brodom

Za obilazak parka vodenim putem dostupni su izleti brodom na otok Visovac, Roški slap i manastir Krka. Ovisno o vremenskim uvjetima i vodostaju Krke, izleti se organiziraju od travnja do listopada i dodatno se naplaćuju po redovitom cjeniku. Izlete brodom treba razlikovati od brodskog prijevoza na relaciji Skradin – Skradinski buk – Skradin. Prijevoz brodom iz Skradina ili autobusom od Lozovca do Skradinskog buka uključen je u cijenu ulaznice, dok se prijevoz brodom do Visovca naplaćuje po cjeniku.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo