Kriza na tržištu rada, posebno u turizmu, koja je zahvatila privatni sektor, u kojem poslodavci sve teže nalaze radnu snagu koja se radi većih primanja uglavnom odselila iz Hrvatske, prelijeva se, čini se, i na državni sektor.
Sve su češći primjeri da se na natječaje koji se raspisuju za državnu službu ne javi nitko, što zbog činjenice da su u nekim resorima plaće doista mizerne, što zbog toga što su kvalitetni mladi kadrovi sreću odlučili tražiti izvan Hrvatske. Tu je i faktor općeg dojma da su natječaji u državnoj službi u većini slučajeva namješteni.
Općinski sud u Čakovcu tako je nedavno raspisao natječaj za administrativnog referenta - sudskog zapisničara radi zamjene službenice koja je otišla na porodiljni dopust. Nudili su plaću od 3800 kuna, a uvjet je bio da osoba ima deset godina radnog iskustva za taj posao. Na natječaj su se javila dva kandidata, no na dan kada se trebalo održati testiranje, nitko nije došao pa je natječaj poništen i morat će se ponoviti.
Nedostatna primanja
Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, ne čudi se ovakvim primjerima s terena, koji pokazuju da posao u državnoj službi nije više toliko atraktivan. Za radnike sa srednjom stručnom spremom, kaže Kuhar, primanja su jednostavno nedostatna, a ni sigurnost posla više nije nešto što bi zadovoljilo radnika.
Isti sud u Čakovcu, nastavlja Kuhar, imao je problema i s natječajem za radno mjesto informatičara prije nekoliko mjeseci. Uvjeti su bili slični, kao i plaća, s time da se ovaj put tražio radnik na neodređeno vrijeme.
- Na natječaj se prijavilo više osoba, a na testiranju su se pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat, kada je saznao kolika bi mu bila plaća, odustao. Ovi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima malih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zbog čega bi netko nosio etiketu uhljeba za plaću od koje se jedva preživljava - poručuje Kuhar.
Dodaje kako je ovaj problem postojao i prije gospodarske krize, kada je poduzetništvo cvalo, pa su se ljudi više odlučivali ići u privatni sektor, a za vrijeme krize ponovno su se okretali državnom. Sada se događa isto - gospodarstvo raste, rastu i plaće ili bi barem trebale rasti u privatnom sektoru, pa državni službenik postaje zanimanje koje nije privlačno.
- Osim malih plaća, koje bi trebalo povećati, problem je i što se ljudi iseljavaju. Od sigurnosti se ne živi, živi se od plaće. Tu je i problem što su ljudi svjesni da se sa svakom promjenom vlasti ljudi koji su nekad bili na bolje plaćenim poslovima degradiraju na manje plaćene poslove. Osim toga, najavljuju se ukidanja i spajanja nekih agencija, zatim prebacivanje nekih poslova na lokalnu razinu, pa i tu dolazi do nesigurnosti jer nikad ne znaš hoće li te negdje premjestiti - kaže Kuhar.
Prosječna plaća u državnoj službi za osobu sa srednjom stručnom spremom i više godina staža je oko 3800 kuna, za osobu s visokom stručnom spremom oko 4200 kuna, a s visokom, ovisno o položaju, od 4500 do 6000 kuna.
Problem s pronalaskom radnika imaju, doznajemo, i u Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu. No, njima nisu problem plaće, jer su one u prosjeku veće nego u ostalim resorima u državnoj službi, ali svejedno im se ljudi ili ne javljaju na natječaje ili odustanu nakon nekog vremena. Tako muku muče s pronalaskom dvaju savjetnika u Uredu koji bi imali mjesečna primanja od čak oko 8200 kuna neto. Prvi natječaj su poništili jer nitko nije zadovoljio na testiranju, a na drugi se natječaj javilo samo dvoje kandidata.
Razlike u koeficijentima
Prosječna plaća u Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu puno je veća nego u drugim sektorima u državnoj službi jer je i posao provedbe velikih objedinjenih natječaja zahtjevniji. Tako netko tko nema uzdržavanih članova obitelji i ima tek jednu godinu radnog staža može imati 6500 kuna, a netko s četiri godine radnog staža već od 8000 kuna.
Osoba s uzdržavanim članovima obitelji može imati 10.000 kuna i plaće savjetnika u ovom državnom tijelu čak su veće nego plaće voditelja odjela po ministarstvima. Tako je koeficijent za savjetnika u ovom uredu 2,231, a voditelj službe u ministarstvu ima koeficijent 2,134. Bruto plaća se dobije množenjem osnovice koja za državne službenike iznosi 5421,54 kune s koeficijentom složenosti poslova, a uvećana je za 0,5 posto po svakoj godini staža.
- Problem je generalno velik jer ne možemo naći radnike iako imamo dobra primanja i sigurno radno mjesto. Mislim da se mnogo mladih odselilo u inozemstvo i na cijelom je tržištu rada teško naći kvalitetne radnike. Kod nas je još prisutno i to što većina misli da su natječaji namješteni, pa se vjerojatno ni ne žele javljati na njih - kaže nam sugovornik iz Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu.
Ministar Kuščević: novi zakon trebao bi bolje vrednovati rad
Ministarstvo uprave, nadležno za državne službenike, također je na posljednjem natječaju, na kojem je tražilo devet radnika, imalo problem s nalaženjem kandidata. Za dva od devet oglašenih radnih mjesta nije se javio nitko, pa će morati ponoviti natječaj. Ministar uprave Lovro Kuščević svjestan je problema koji imaju i najavljuje da će se novim Zakonom o plaćama u državnoj službi pokušati taj posao učiniti atraktivnijim. Novi zakon trebao bi bolje vrednovati rad i sankcionirati nerad, tako da će službenici imati osnovnu plaću i mogućnost napredovanja ako dobro rade, a time će imati i veća primanja.
Kuščević kaže da državnu službu treba i modernizirati kako bi ona postala privlačna za mlade ljude. - Projekti digitalizacije koje provodimo, osim što će postići uštede, istovremeno će olakšati i ubrzati rad te ga napraviti privlačnijim novim generacijama - rekao je Kuščević i dodao da je to što se nitko nije javio na njihov natječaj samo dokaz da se kod njih natječaji ne namještaju (G. P.)