POZIV NA UZBUNU

OBJAVLJENI PORAŽAVAJUĆI REZULTATI VELIKOG ISTRAŽIVANJA Više od 50 posto srednjoškolaca budućnost vidi izvan Hrvatske

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 04.06.2018. u 13:47

  • Neja Markicevic / Ilustracija / CROPIX

     

    Više od 80 posto hrvatskih srednjoškolaca želi studirati, a više od 50 posto njih svoju budućnost vidi izvan Hrvatske, pokazali su rezultati znanstveno-razvojnoga istraživanja "Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe" predstavljeni u ponedjeljak u Agenciji za visoko obrazovanje (AZVO) u Zagrebu.

    Rezultate su predstavili ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek, pomoćnik ravnateljice AZVO-a za prijave na studijske programe Igor Drvodelić, voditelji projekta te stručnjaci s Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.

    Ronald Gorsic / CROPIX

    (s lijeva na desno) Zrinka Ristić Dedić, Boris Jokić i Jasmina Havranek

     

    Jokić je istaknuo kako je u istraživanju obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavkom obrazovanja te ulazak u svijet rada, informiranost učenika o upisima u sustav visokoga obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija te doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti hrvatske države te svijeta.

    Po Jokićevim riječima, u istraživanju je sudjelovalo 13.301 učenik strukovnih i gimnazijskih četverogodišnjih srednjoškolskih programa - prvih, trećih i završnih razreda.

    Naglasio je kako je od toga 52,5 posto učenika bilo iz strukovnih škola te 47,5 posto gimnazijalaca.

    Više od 80 posto srednjoškolaca želi studirati

    Istraživanje je pokazalo kako 81,3 posto učenika koji su sudjelovali u istraživanju želi studirati, 14,8 posto kaže kako još uvijek ne želi studirati, a tek 3,9 posto iskazuje da u budućnosti ne želi studirati, rekao je Jokić.

    Napomenuo je kako 72,4 posto učenika završnih razreda strukovnih škola želi nastaviti naobrazbu na visokoškolskoj ustanovi, dok u gimnazijama u završnom razredu to želi 97,4 posto učenika.

    Istaknuo je kako su najvažniji odabiri studijskoga programa osobni interes za područje studiranja, mogućnost stjecanja korisnih znanja i vještina te lakoća zapošljavanja.

    Glavni izvor informiranja o prijelazu u visoku naobrazbu za srednjoškolce su bliske osobe i roditelji te prijatelji, a učenici rabe i mrežne izvore poput stranice www.postani-student.hr te medije, napomenuo je Boris Jokić.

    Istraživanje pokazuje, naglasio je, kako je škola za relativno mali broj srednjoškolaca važan izvor informiranja.

    Većina učenika svoju budućnost vidi izvan Hrvatske

    Svoju osobnu budućnost u sljedećih 20 godina 86,3 posto učenika procjenjuje pozitivno i vrlo pozitivno, rekao je dodavši kako kao najpoželjnije mjesto za život i rad 19,2 posto učenika vidi u mjestu gdje ide u srednju školu, a 27,7 posto njih vidi neko drugo mjesto u Hrvatskoj.

    Naglasio je kako istraživanje pokazuje da 39,4 posto učenika svoju budućnost vidi u nekoj zemlji Europske unije, a njih 13,7 neku drugu zemlju izvan EU.

    Rezultati istraživanja pokazuju, smatra Jokić, kako je potreban radikalni zaokret u obrazovanju.

    Havranek: Mladi prepoznaju važnost visokoga obrazovanja

    Ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek izrazila je zadovoljstvo rezultatima istraživanja koji su pokazali kako su mladi u Hrvatskoj spremni učiti te da žele studirati.

    Mladi, tvrdi ravnateljica, prepoznaju važnost visokoga obrazovanja i pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti.

    Havranek smatra kako su rezultati poziv svima, a posebno akademskoj zajednici, da bude oslonac mladima.

    Provedeno istraživanje jedno je od najopsežnijih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji ikad provedenih u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 13.301 sudionik četverogodišnjih srednjoškolskih programa (strukovnih i gimnazijskih) iz 59 srednjih škola. Sudjelovali su učenici 1., 3. i završnih razreda srednjoškolskog obrazovanja.

    Istraživanje je provedeno u okviru projekta SKAZIVO (Unaprijeđenje sustava osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete visokoga obrazovanja). Financirano je iz Europskoga socijalnog fonda, koji AZVO provodi od 2016. do 2018. godine. Vrijednost projekta je 20.391.217,54 kuna, od čega je 85 posto izravna dodjela AZVO iz Europskoga socijalnog fonda.

    Izdvajamo