Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je da privremeno obustavlja provedbu stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), javne radove, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje i za zapošljavanje - mjere aktivne politike zapošljavanja kojima je u proteklih pet godina bilo obuhvaćeno oko 250.000 osoba.
Međutim, kako stvari stoje, ne radi se o privremenoj obustavi, već o trajnom ukidanju tih mjera: sasvim je jasno da za tekuću godinu novca u proračunu za provedbu mjera više nema, a iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava najavljuju da namjeravaju u potpunosti promijeniti, odnosno redefinirati mjere kako bi bile jeftinije i učinkovitije.
- I naša analiza i vanjska evaluacija učinkovitosti mjera koja je dovršena prije četiri mjeseca pokazala je da je krajnji cilj mjere - zapošljavanje osoba - rijetko postignut, zbog čega je samo provođenje mjere jako skupo. Novac iz proračuna trošio se nekontrolirano, a sada smo, u dogovoru sa socijalnim partnerima, odlučili obustaviti daljnju provedbu dijela mjera te preostali novac usmjeriti na ono što daje brze i dobre rezultate - prekvalifikaciju nezaposlenih osoba za poznatog poslodavca, posebice za potrebe sezonskog rada - kaže Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i član Upravnog vijeća HZZ-a.
Potrošen novac
Odluku o obustavi Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je na sjednici Upravnog vijeća 23. lipnja. Prema financijskim pokazateljima, do kraja svibnja ove godine na provedbu mjera potrošeno je gotovo tri četvrtine planiranog novca za cijelu 2016. godinu. Ove je godine, inače, za mjere aktivne politike zapošljavanja (bez nadoknade putnih troškova) u proračunu osigurano dvostruko manje novca nego lani - 268,5 milijuna kuna naspram lanjskih 567,8 milijuna. Takvo smanjenje tim više čudi što je u proračunskom planu za naredne dvije godine planirano 620, odnosno 696 milijuna kuna. Spekuliralo se da je ove godine iznos toliko umanjen kako bi se namaknuo novac za glavno HDZ-ovo obećanje - 1000 eura za svako novorođeno dijete.
Ministrica rada Nada Šikić to je tada oštro demantirala, navodeći kako će, većim povlačenjem novaca iz europskih fondova, sredstva biti dovoljna za provedbu svih programa mjere, iako je već tada, pri donošenju državnog proračuna, najavila moguću korekciju dosadašnjih mjera.
O upitnoj učinkovitosti čitavog niza mjera aktivne politike zapošljavanja u Europi se intenzivno raspravlja već niz godina, jer većina evaluacija ukazuje da je postizanje njihove osnovne namjene - zapošljavanja nezaposlenih - nakon provedene mjere skromna: nakon provođenja mjera posao najčešće dobivaju osobe koje bi u razmjerno kratkom vremenu pronašle posao i bez provođenja mjera. Naime, radi se o najboljim i najaktivnijim kadrovima. Drugi problem, specifično hrvatski, jest činjenica da većina korisnika mjera završava u državnoj i lokalnoj upravi: to je postao način da se izbjegne odluka o zabrani zapošljavanja, pa se putem stručnog osposobljavanja angažiraju dobro obrazovani mladi - ne kako bi se, uz jakog mentora, stručno osposobili, već kako bi radili poslove za koje nema dovoljno stalnih zaposlenika. I to za naknadu od 2400 kuna, uvećanu za putne troškove. Budući da se u državi nitko ne smije zaposliti, nakon godinu dana mladi odlaze natrag na burzi, a državna uprava raspisuje nove javne pozive za angažiranje mladih. Apsurd je da je i Ministarstvo rada, u čijoj je nadležnosti HZZ, samo tjedan dana prije nego što je HZZ objavio ukidanje provedbe mjera, raspisalo javni poziv za angažiranje 21 osobe putem stručnog osposobljavanja kako bi radili kao - inspektori rada u podružnicama diljem zemlje.
- Radi se o čistoj inerciji, praksi kojom se nadomješta potrebna radna snaga. Upravo je to praksa koju želimo zaustaviti - kaže pomoćnik Bebić.
O potpunom i naglom ukidanju mjera, do kojeg je sada došlo, nije bilo riječi sve do prošlotjednog priopćenja HZZ-a. HZZ objašnjava da je odluku donio nakon što je održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno nakon što su socijalni partneri - poslodavci i sindikati - upoznati s tim planom.
Nismo glasali
- Ne bih rekao da smo donijeli takvu odluku, mi o tome nismo glasali, već smo izviješteni o stanju u HZZ-u.
Poslodavci su se usprotivili ukidanju mjera, osobito stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Istaknuli smo da je to jako loša ideja, jer se u privatnom sektoru mjera pokazala jako dobrom.
Poslodavci su je koristili kao neku vrstu probnog rada, a velik broj korisnika mjera ostajao je raditi i nakon isteka mjere - kaže Damir Kuštrak, član GSV-a iz redova Hrvatske udruge poslodavaca.
I na strani sindikata ističu kako se o toj mjeri nije glasalo, iako su prezentirane analize jasno ukazivale da ciljevi mjera nisu ispunjeni.
- Reagirat ćemo na ovu odluku - kaže Mladen Novosel, predsjednik GSV-a i čelnik SSSH.
Članica Upravnog vijeća HZZ-a iz redova sindikata Ana Miličević Pezelj ističe kako je odluka o privremenoj obustavi mjera trebala biti na sjednici Upravnog vijeća još u svibnju, ali je povučena jer je Pezelj jasno rekla da će glasati protiv jer se takve odluke ne donose preko noći niti bez suglasnosti svih dionika.
Projekti EU
- Na kraju sam glasala za obustavu, jer smo od početka bili kritični preko ovakvim mjerama. No, budimo iskreni - obustava je prije svega posljedica manjka novca - kaže.
U HZZ-u naglašavaju da će se i dalje provoditi mjere po projektima iz EU. Među njima je i Garancija za mlade, koja je u bitnom slična stručnom osposobljavanju. Međutim, nema jasnih podataka koliko se mladih osposobljava preko tih projekata.
- Činjenica je da je većina mladih išla preko SOR-a, jer je procedura jednostavnija i treba ispuniti manje uvjeta. Obuhvat ovim mjerama bio je preširok i preneučinkovit. Moramo definirati pet jasnih mjera i na njih se koncentrirati. U ovoj šumi mjera teško se uopće snalaziti - kaže Bebić, ali nije mogao odgovoriti koliko je točno od planiranih 450 milijuna kuna iz fondova do danas povučeno.
Neselektivna provedba mjere dovela je do rušenja cijene rada’
Vanjska evaluacija primjene mjera u razdoblju od 2010. do 2013. godine, koji je po europskim parametrima napravio tim na čelu s dr. Predragom Bejakovićem s Instituta za javne financije te agencijom Ipsos, zaključila je kako pojedine mjere svakako treba mijenjati - ali nikako ukidati. Već na samoj prezentaciji dr. Bejaković istaknuo je da bi bilo krajnje pogrešno tu evaluaciju koristiti kao argument za ukidanje mjera. A čini se da se upravo to događa.
Naime, evaluacija je pokazala kako godinu dana nakon provođenja mjere stručnog osposobljavanja 60 posto mladih ima posao, no isto tako je pokazala da u sličnoj skupini mladih koji nisu prošli mjeru (slično obrazovanje, dob, proaktivnost) u godinu dana njih 44 posto također pronađe posao. Dakle, tek 16 postotnih poena više mladih s mjerom dobije posao u odnosu na one koji nisu prošli mjeru, pa trogodišnji podaci pokazuju da je u svako radno mjesto država uložila 188.000 kuna. I to u vremenu kad je naknada za osposobljavanje iznosila 1600 kuna. U posljednje dvije godine troškovi su sigurno bitno veći, jer je i naknada povećana 50 posto.
Za pomoćnika Bebića to je previše.
- Mjera se provodila krajnje neselektivno, i za nedeficitarna zanimanja, te je ozbiljno rušila cijenu rada. Na primjer, uredi kojima je trebao inženjer građevine, uzimali su mlade s burze kako bi besplatno imali kvalitetnog radnika bez troškova, a radnici s VSS-om su radili za 2400 kuna. U potpunosti je zaustavljeno klasično zapošljavanje mladih, to jednostavno nema nikakvog smisla - kaže Bebić.
Mjera će u budućnosti, kaže, ostati, ali bitno redefinirana.
Bivši ministar rada Mirando Mrsić odmah je nakon predstavljanja evaluacije naglasio kako je ponosan na tu mjeru i da je besmisleno govoriti o zaustavljanju zapošljavanja mladih jer u najgorem vremenu krize, kad je mjera uvedena, nije bilo nikakvog zapošljavanja mladih, pa se nije imalo ni što zaustaviti. Na ovaj način tisuće mladih dobivalo je kakvu-takvu naknadu i nužno iskustvo, a kroz povećanu potrošnju velik dio tog novca vraćao se u proračun.