ZAGREB - Zbog smanjenja plaća i nezadovoljstva stanjem u sustavu - štrajka se na fakultetima i na znanstvenim institutima.
Na velikom broju fakulteta, posebice zagrebačkih, štrajka većina profesora i nenastavnog osoblja. Nastava se održava u minimalnom obujmu, nema rada sa studentima, određuju se tek nužni poslovi.
Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, primjerice, biblioteka je zatvorena zbog štrajka, a na nekim fakultetima i dekani su dali podršku svojim kolegama.
“Kao dekan ne mogu sudjelovati u štrajku, no načelno, uzroke ovoga nezadovoljstva spominjao sam u svom rektorskom programu. Sredstva u obrazovanju u doba krize ne smiju se smanjivati već upravo suprotno, treba dodatno ulagati u obrazovanje”, kaže dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta i budući rektor Damir Boras.
Nikica Gilić, profesor komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, zastrašujućim smatra što Vlada štedi na najmlađima, najstarijima i onima s najmanjim prihodima. “Udara se sa svih strana, ne zapošljavaju se mladi, smanjuju se plaće. Gdje je tu socijaldemokracija”, pita se profesor, kojemu je tek jedan od problema i serija ministara znanosti koji realno ništa ne mijenjaju.
“Mi u visokom obrazovanju smo simbol cijeloga društva. Svi smo nezadovoljni. Osobno, ja sam za štrajk do ispunjenja zahtjeva. Nitko od nas ne želi štetu studentima, i oni su uz nas, razumiju nas”, kaže Gilić.
Ljubica Katunar
Na Filozofskom je i onih koji otvoreno prozivaju Vladu i premijera Milanovića za katastrofalno stanje u kojemu se našao sustav. “Ovim štrajkom možemo napraviti mali korak, a to je da promijenimo vlast”, poručila je etnologijnja iz knjižnice Filozofskog fakulteta Ljubica Katunar.
Štrajka se većinski i na sindikalno tišem Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Docent Tomislav Šikić objašnjava kako bi se Vlada morala pozabaviti smanjenjem rastrošnosti, a ne posezati za štednjom.
“Kad bi se sustavu obrazovanja i znanosti oduzelo 10 posto proračuna, to bi za državni proračun značilo 0,5 posto bruto umanjenja. Takvo što sigurno neće spasiti državu. No, kada bismo znanosti dali 0,5 posto, bio bi to podstrek cijeloj državi”, uvjeren je matematičar Šikić.
Tomislav Šikić
Na održanim sindikalnim sastancima po fakultetima, štrajkašima s bedžom “Budimo realni, mi ne tražimo nemoguće” raspravljalo se o četiri moguće opcije.
Prva je potpisivanje kolektivnog ugovora ma kakav on bio; druga prepuštanje odluke Ustavnome sudu (ukidanje dodataka od 4, 8 i 10 posto smatraju nezakonitim); treća štrajk ispred Ministarstva znanosti te posljednja opcija - radikalna akcija koja uključuje opstrukciju prijemnih ispita i upisa na fakultete.
“Mislim da je zadnja opcija jedina ispravna. Samo tako možemo dati do znanja da mislimo ozbiljno”, kaže profesorica sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta.
U Nezavisnom sindikatu visokog obrazovanja i znanosti zadovoljni su odazivom. Za subotu najavljuju sabor na kojemu će se razmatrati učinci štrajka i donijeti odluke o mogućim daljnjim akcijama.
Bjeliš: Vlada nas stigmatizira i vodi u propast
“Sustav znanosti i visokog obrazovanja se dramatično urušava, a Vlada ga se sjeti kada dođe vrijeme rebalansa i rezanja proračuna. Uopće ne vidi ovaj segment kao razvojni u koji nešto treba uložiti, već se prema nama odnosi kao prema nužnom zlu koje košta”, rekao je zagrebački rektor Aleksa Bjeliš.
Po njemu, Vlada se prema sustavu ponaša nekad panično, nekad indiferentno, a nekad ga stigmatizira. “Takvo ponašanje je na granici nevjerojatnog”, kaže rektor, pojašnjavajući kako su predvodnici stigmatizirajuće politike prema Sveučilištu u Zagrebu Ministarstvo financija i Ministarstvo znanosti. Sve to, tvrdi, vodi sustav u propast.