ZAGREB - Svaki zaposleni u realnom sektoru na leđima nosi 1,8 umirovljenika, službenika i nezaposlenih, a kako rast broja nezaposlenih nije zaustavljen niti tijekom ljeta, uskoro bi omjer onih koji stvaraju novu vrijednost i onih koji od toga žive mogao narasti na jedan prema dva!
Naime, u realnom sektoru i javnim poduzećima trenutno radi milijun ljudi, a s druge strane jednadžbe nalazi se više od 1,2 milijuna umirovljenika, 300.000 državnih i javnih službenika i još 300.000 nezaposlenih. Broj radnika koji moraju zaraditi više od 1,1 milijun mirovina u konstantnom je padu, a posljednji “pozitivan” dan u statistikama Zavoda za mirovinsko osiguranje zabilježen je 10. kolovoza. Tog su petka u evidencije Mirovinskog ušla 144 novozaposlena više nego što je ljudi ostalo bez posla. No, taj mizeran suficit daleko je od najvećeg pada ove godine - 3. rujna u sustav Mirovinskoga ušao je 1131 radnik, dok su bez posla, odnosno uplata za mirovinsko ostala njih 4034! Paralelno s time smanjuje se omjer radnika i umirovljenika, pa je jednu penziju prošlog mjeseca financiralo 1,25 plaća. Kako to nije ni približno dovoljno za isplatu mirovina, začarani se krug zatvara rastom izdvajanja proračunskog novca za mirovine.
Crne prognoze
Ti podaci samo iz dana u dan potvrđuju trenutno stanje na hrvatskom tržištu rada. Jučer je na Zavodu za zapošljavanje evidentirano 302.358 nezaposlenih i tek 4518 slobodnih radnih mjesta. U prvom tjednu rujna, pokazuju statistike o prijavama i odjavama s Mirovinskog, svaki je dan bez posla ostajalo četiri do pet tisuća ljudi. U isto vrijeme nova radna mjesta dnevno je nalazilo njih oko 2000. Nastave li se ti trendovi, Hrvatska bi zaista u 2013. mogla ući s oko 350.000 nezaposlenih, a prema mišljenju nekih i s blizu 400.000.
Kako se crne prognoze ne bi obistinile, Vlada priprema niz mjera za otvaranje novih radnih mjesta: pokreće se šest mjeseci javnih radova, stimulirat će se poslodavce koji će sezonce zadržati cijelu godinu, a proširit će se i spektar poslova koji se mogu raditi preko vaučera. Tako bi uskoro na taj način legalno mogle raditi kućne pomoćnice i, primjerice, dadilje.
Građevina na koljenima
Kako bi se stimuliralo zadržavanje zaposlenih, razmišlja se i o reaktiviranju programa neradnog petka koji bi, za razliku od neuspjelog projekta Jadranke Kosor, bili izdašniji i isplativiji poslodavcima pod uvjetom da odustanu od planiranih otpuštanja. Od početka krize, 2008., u Hrvatskoj je zatvoreno gotovo 200.000 radnih mjesta. Najgore su prošli obrtnici koji su ugasili više od 50.000 radnih mjesta i prerađivačka industrija koja također broji pedesetak tisuća zaposlenih manje nego prije pet godina. U istom je razdoblju građevina, na koju su dvije bivše Vlade računale kao na ozbiljan zamašnjak, izgubila oko 30.000 radnih mjesta, a u prvom polugodištu 2012. čak 5000!
- Samo smo u industriji svakoga dana proteklih pet godina gubili 150 radnih mjesta dnevno, zbog čega se na burzi našlo novih 100.000 ljudi - kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik udruge menadžera i poduzetnika CROMA. Kada bi se trendovi mogli okrenuti, ne može prognozirati jer, kaže, za to treba napraviti reformu sa 100 mjera:
- Ako se nastavi ovako, dosegnut ćemo brojku od 400.000 nezaposlenih, a to ćemo vrlo teško podnijeti. Usto, omjer radnika i umirovljenika u stvarnosti je daleko lošiji od službenih 1:1,25. U državnom sektoru, u lokalnoj samoupravi, državnim poduzećima imamo tisuće fiktivno zaposlenih. To su one situacije kada na pet radnih mjesta bude zaposleno šest ljudi. A politička su nam zapošljavanja konstanta, pa kad bi svi ti ljudi završili bez posla, kako bi trebalo biti, omjeri bi se drastično promijenili.
Uhljebljenje podobnih
Ferdeljijeve riječi potvrđuje i statistika koja kaže da se u kriznim godinama broj radnih mjesta povećavao samo u administraciji i javnom sektoru. Dio tih radnih mjesta HDZ-ova je Vlada otvorila 2009. prije lokalnih izbora, ali i prije prošlih parlamentarnih izbora kako bi se umilila biračima ili uhljebila stranačke podobnike. Tek je manji broj tih radnih mjesta otvoren zbog stvarne potrebe i pregovora s Europskom Unijom. Iako suočen s teškim brojkama, šef Udruge malih poduzetnika HUP-a Petar Lovrić situaciju gleda posve drukčije. Uvjeren je, kaže, da je Hrvatska predodređena za uspjeh i ističe da su upravo građani najveći kapitalisti u zemlji.
Velike investicije
- Oni imaju mirovinske fondove u svojim rukama, a većeg kapitala od onoga u tim fondovima Hrvatska nema. Da, brojke su strašne, ali to je trenutno stanje. Mi sada imamo krizu dohodaka i radnih mjesta, ali ona ne smije vječno trajati - komentira Lovrić i ističe kako bi bilo lijepo da država svojim investicijama može pokrenuti gospodarstvo, ali i da to, dugoročno, nije nikome uspjelo.
- Velike su investicije atraktivne, ali do njih je teško, gotovo nemoguće doći jer novca nema, a male investicije, gdje se po svakoj otvara samo nekoliko radnih mjesta, dosadne su i nimalo atraktivne. Jer, kako se može uopće mjeriti veliko postrojenje za 1000 radnika i mali sustav za navodnjavanje? Nikako, ali, nažalost, mi za velike pogone nemamo novca, dok bi se za male projekte malih poduzetnika novca nekako i našlo - kaže Lovrić.