JEDNA OD NAJVIŠIH STOPA U EUROPI

OČEKUJE LI NAS SLJEDEĆE GODINE SMANJENJE STOPE PDV-a? Analitičari: 'Vlada se prije toga treba baviti rezanjem rashoda i poreza na rad i kapital'

Davor Pongračić / CROPIX

Nakon što je ministar financija Zdravko Marić najavio da u 2019. možemo očekivati daljnje smanjenje poreza zbog dobrog stanja državnih financija, ministar energetike Tomislav Ćorić u emisiji HRT-a “Otvoreno” ustvrdio je da se u 2019. može očekivati smanjenje PDV-a za jedan postotni poen, a bude li mogućnosti, do kraja mandata i za dodatni jedan postotni poen.

Podsjetimo, Marić je u prvom nacrtu porezne reforme predviđao smanjenje PDV-a sa 25 na 24% od početka 2017., ali nakon što je morao, pod pritiskom Mosta, tadašnjeg partnera HDZ-a, odustati od povećanja nekih međustopa PDV-a, bio je zapravo prisiljen odustati od smanjenja opće stope PDV-a.

Stabilizator

Malo je čudno da je Ćorić, ministar energetike, sada najavio smanjenje PDV-a, a ne Marić, iako je moguće da je Ćorić samo pokušao “obraniti čast” HDZ-a, jer su ga voditelj i Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika Lipa izravno podsjetili na to predizborno obećanje. Ministar energetike tom je prigodom rekao da se može očekivati smanjenje PDV-a sa 25 na 24% u 2019., a da će dodatno smanjenje tog poreza ovisiti o strukturi poreznih promjena koje je najavio ministar financija Marić za 2019.

Pokušali smo jučer dobiti potvrdu tog Ćorićeva istupa od Marića, ali nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. To ne mora značiti da Ćorićeva najava nije točna, nego da je riječ o taktici HDZ-a i Vlade prema kojoj Ćorić to može najaviti, a ako se ne obistini, Zdravko Marić uvijek može reći da to nije on najavio, nego ministar koji nije zadužen za taj resor.

Treba reći i da je u Vladi protiv smanjenja PDV-a dosad bila Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, argumentirajući da PDV još služi kao stabilizator u poreznom sustavu i da je trenutačno prioritet smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Uglavnom, već je u toj emisiji smanjenje PDV-a podržala Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, tvrdeći da sada, u dobrim vremenima, treba smanjiti taj porez kako bi se ostavio manevarski prostor za njegovo smanjenje kad opet dođe do smanjivanja gospodarskog rasta ili recesije. Tim je povodom i Davor Huić istaknuo da trebamo uvažiti činjenicu, iako bi prioritet u poreznim izmjenama trebalo imati smanjivanje poreza na rad i kapital, da je PDV u Hrvatskoj, nakon Mađarske, najveći u Europi.

Stoga, smatra Huić, Plenkovićeva Vlada mora i taj prijedlog staviti na stol. Prema njegovim riječima, radnik sa 5200 kuna neto prihoda mjesečno, koliko iznosi neto medijan plaća u Hrvatskoj za listopad (50% radnika prima plaću manju od 5200 kn, a 50% višu od 5200 kuna), smanjenjem PDV-a za jedan postotni poen državi bi mjesečno platio oko 50 kuna manje PDV-a na robu i usluge. Međutim, to je okvirna računica koja se temelji na tome da je za svu robu i usluge jedinstvena stopa od 25 posto, a istina je da postoje i međustope, pa bi ta “ušteda” bila ipak manja. Kad je riječ o državnom proračunu, jedan posto PDV-a iznosi oko 1,8 milijardi kuna u odnosu na oko 46 milijardi kuna, koliko bi, konzervativnom procjenom, mogao iznositi godišnji prihod od PDV-a u ovoj godini, a vjerojatno će biti veći u 2019.

Koji su efekti

To nije mali novac za državni proračun, pogotovo ako bi se Vlada i ministar financija odlučili i na nastavak smanjivanja poreza na osobni dohodak, poreza na dobit i drugih poreznih i parafiskalnih nameta.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, i Velimir Šonje, direktor tvrtke Arhivanalitika, smatraju da glavni prioritet ipak treba biti kontrola rashoda državnog proračuna, potom smanjivanje poreza na rad i kapital i parafiskalnih nameta, a tek onda eventualno se može razmišljati o smanjivanju opće stope PDV-a. “Kontrola i zauzdavanje rasta rashoda državnog proračuna trebao bi biti glavni zadatak ministra financija i Vlade u ovom trenutku, a daljnjim smanjivanjem poreza na rad i kapital naše bi gospodarstvo dobivalo na međunarodnoj konkurentnosti. Točno je da nam je PDV među najvećima u Europi i da i o njegovu smanjivanju treba razmišljati, ali prioriteti su ipak kontrola javnih rashoda i porezi na dobit i osobni dohodak”, rekao nam je Zdeslav Šantić.

Konačno, jedan od teorijskih efekata smanjivanja PDV-a moglo bi biti i smanjivanje cijena, ali smo se već naučili da to u praksi tako ne funkcionira. Odnosno, kada se PDV podigne, cijene većinom skaču, a kada se PDV smanji, cijene većinom ostanu na istim razinama, čast iznimkama. U svakom slučaju, očito je da u HDZ-u razmišljaju o mogućnosti smanjenja PDV-a i ispunjavanju tog predizbornog obećanja, ali kako su već nekoliko puta to najavljivali i od toga odustajali, treba pričekati konačni pravorijek ministra financija i premijera Andreja Plenkovića o toj temi.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo