ANALITIČARI

'Očekujemo daljnji rast javnog duga'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 20.04.2015. u 14:20

Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Rast proračunskog deficita i javnog duga Hrvatske u prošloj godini nije iznenadio analitičare, koji kažu kako najnoviji podaci pokazuju da izostaje fiskalna konsolidacija, pa se deficit i dalje kreće iznad 5 posto BDP-a, dok javni dug snažno raste.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak kako je manjak u proračunu opće države za 2014. godinu iznosio 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, ili 85 posto BDP-a.

Lanjski proračunski manjak porastao je na 5,7 posto BDP-a, dok je godinu dana prije iznosio 5,4 posto.

"Posljednji podaci potvrđuju naša očekivanja o znatno većem deficitu u odnosu na postavljene ciljane iznose u okviru EDP-a (4,6 posto BDP-a), ali i revidirane deficite u okviru postupka pri makroekonomskim ravnotežama (5 posto BDP-a)", navode analitičari Raiffeisenbanke u osvrtu na izvješće DZS-a.

I Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, kaže kako je razina deficita bila očekivana.

"I dalje se pokazuje da se ništa ne događa po pitanju fiskalne konsolidacije, jer se, uz minorne pomake, deficit zadržava na vrlo sličnim razinama posljednjih godina", kaže Alen Kovač.

Prema podacima DZS-a, najveći uteg na proračunski deficit imao je tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, jer se po statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.

Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna, što se, također, provelo po novoj ESA2010 metodologiji.

Analitičare RBA zabrinjava i kretanje primarnog deficita opće države, koji je lani iznosio 7,36 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. bio 6,17 milijardi ili 1,9 posto BDP-a.

"Razlika proračunskih prihoda i rashoda iz koje su isključeni rashodi za plaćanje kamata (11,5 milijardi kuna) bilježi negativan trend povećanja. Drugim riječima, tekuća državna potrošnja se ne može financirati iz tekućih proračunskih prihoda, što utječe na neodrživu dinamiku rasta javnog duga", ističu anlitičari RBA.

I dok se proračunski deficit iznad 5 posto BDP-a očekivao, rast javnog duga na 85 posto BDP-a mnoge je iznenadio. Ipak, to je prvenstveno rezultat uključivanja HBOR-a i DAB-a u izvješće, koji po prijašnjoj metodologiji nisu bili obuhvaćeni.

"Riječ je o metodološkoj uskladi i mislim da su time najveće stavke koje su bile izvan obuhvata sada obuhvaćene", konstatira Kovač.

Ističe kako podaci ukazuju na ubrzanu dinamiku rasta javnog duga, što je prvenstveno posljedica nedostatka fiskalne konsolidacije, ali i stagnacije gospodarstva, a to predstavlja dodatni uteg na dug opće države, odnosno razinu zaduženosti.

Ove godine Kovač ne očekuje veće napore Vlade po pitanju smanjivanja proračunskog deficita.

"Očekujemo da će deficit biti oko 5 posto BDP-a. Vidjeli smo neke mjere Vlade prije svega na prihodnoj strani proračuna, a u izbornoj godini ne očekujemo veće pomake na rashodnoj strani", navodi Kovač, koji u ovoj godini očekuje nastavak rast javnog duga, ali sporiji nego lani.

Analitičari RBA očekuju, pak, da će javni dug na kraju ove godine dosegnuti i 90 posto BDP-a.

"Pod pritiskom Europske komisije tijekom 2015. deficit proračuna opće države u odnosu na BDP trebao bi zabilježiti pad, zadržavajući se ipak oko razmjerno visoke razine iznad 5 posto. Posljedično očekujemo i rast javnog duga na 90 posto BDP-a", zaključuju analitičari RBA.

Izdvajamo