ZAGREBAČKI AERODROM

OD 1. OŽUJKA RASTU CIJENE AVIONSKIH KARATA! Francuzima 800 milijuna eura više uz blagoslov države, otkrivamo koliko će nas to koštati

HANZA MEDIA

Kompanije su pristale na više cijene, ali očekuju da će s poskupljenjem novi aerodrom biti manje konkurentan i usporit će se rast prometa

Međunarodna zračna luka Zagreb, koncesionar zagrebačkog aerodroma, od 1. ožujka sljedeće godine naplaćivat će veću cijenu putničkih pristojbi. Aviokompanije koje koriste zagrebački aerodrom dale su suglasnost na veće cijene, a novi cjenik je nakon toga odobrila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo. Osim povećanja postojećih naknada uvedena je i nova naknada - varijabilna pristojba za slijetanje.

U MZLZ-a su nam potvrdili povećanje naknada s otvaranjem novog aerodroma što pravdaju “kvalitetnijom uslugom  i boljim iskustvom putovanja”. Također naglašavaju  kako povećanje usuglašeno a avioprijevoznicima što je kasnije odobrila i  Agencija. Iako nam potvrđuju da je poskupljenje opravdano, naši izvori nam kažu kako su kompanije, iako su pristale na više cijene, ipak dale generalni zaključak da će s višim cijenama pristojbi novi zagrebački aerodrom biti manje konkurentan i usporit će planirani rast prometa, premda će i dalje biti jeftiniji od primjerice aerodroma u Beču.

Zaštitari

Povećanje pristojbi direktno će utjecati na rast cijena putničkih karata. Tako bi prema izračunima karta za domaćeg putnika trebala poskupjeti 1,7 eura, za međunarodnog putnika 3,2 eura, a za putnike u transferu 1,2 eura. Prema novom cjeniku, pristojba za domaćeg putnika povećava se sa 7 na 7 i pol eura, za međunarodnog putnika sa 15 na 17 eura. Povećava se naknada za manju pokretljivost sa 0,25 na 0,45 eura. Tu taksu plaćaju svi putnici, a ona se koristi za usluge nepokretnim osobama. Varijabilna taksa za slijetanje iznosit će 1 euro.

Ovo je drugo poskupljenje putničkih pristojbi nakon što je francusko-turski koncesionar preuzeo zagrebački aerodrom. Prema dostupnim informacijama, tako ukupno prosječno povećanje po odlazećem putniku iznosit će 9,66 eura. Drastično poskupljenje uslijedilo je u ožujku 2014., kada je naknada za zaštitu zračnog prometa povećana sa 3 na 6,5 eura, putnička naknada za međunarodni promet sa 10 na 15 eura, a za domaći promet sa 4 na 7 eura. Također je zbog obveze angažmana privatne zaštitarske službe sigurnosna naknada povećana sa 3 na 6 i pol eura. Osim toga, u srpnju 2015. povećana je taksa za putničku infrastrukturu sa 1,3 na 2 eura. To poskupljenje opravdano je ulaganjima u postojeću zgradu terminala.

Bura u javnosti

Ovo podizanje naknada izazvalo je veliku buru u javnosti s obzirom na to da prema koncesijskom ugovoru koncesionar ima pravo na traženje promjene visine naknada i one su vrlo jasno specificirane te su vezane s usklađivanjem zbog inflacije, a osnovnim ugovorom bilo je određeno da visine naknada ne smiju mijenjati. Tek izmjenom broj 2 koncesijskog ugovora dozvoljeno je povećanje naknada ako koncesionar ima dodatne troškove koji pospješuju funkcioniranje aerodroma. To otvara pitanje jesu li ostali konkurenti na natječaju za gradnju terminala bili u ravnopravnom položaju te je li odredba o mogućnosti dodatnog prihoda izmijenjena u korist koncesionara. Naime, prema nekim izračunima ovo dvostruko povećanje pristojbi koncesionaru bi u 30-godišnjem koncesijskom razdoblju trebalo donijeti prihod veći od 800 milijuna eura. Osim ovog dodatnog prihoda koncesionaru je još prije nekoliko godina odobreno povećanje naknade za slijetanje zrakoplova za 10 posto 10 godina od početka projekta. Navodno se ta pogodnost odnosi na obvezu koncesionara da mora sagraditi novu rulnu stazu za taksiranje. Uz to, odobren im je zahtjev da se zbog prevelikih troškova ne gradi podrum na novom terminalu u kojem bi trebala biti smještena sortirnica prtljage, a koji je bio predviđen arhitektonskim rješenjem.

No, nakon što je francuski konzorcij dobio koncesiju, krenuli su pregovori o smanjenju troškova projekta. U MZLZ-u su tvrdili da bi projekt s podrumom stajao oko 500 milijuna eura, što se s planiranim brojem putnika ne bi mogla pokriti. Stoga je uz suglasnost davatelja koncesije površina zgrade smanjenja za oko 6500 kvadrata, odustalo se od gradnje nekih zgrada, podruma i još nekih tehničkih rješenja te je ukupni trošak smanjen za 200 milijuna eura. Koncesionar priznaje da se odustalo od podruma, ali zbog opasnosti od podzemnih voda te nepraktičnosti protoka torbi od aviona do putnika.

Troškovi koncesionara

Sve su to pogodnosti kojima je država išla na ruku koncesionaru, no s druge strane, naglašavaju nam sugovornici, i sam koncesionar ima troškove koje financira iz svojih prihoda, u što su uključene naknade te najam komercijalnog prostora. Osim oko 240 milijuna eura za gradnju zgrade terminala i oko 80 milijuna za troškove održavanja u koncesijskom razdoblju, koncesionar iz svojih prihoda državi isplaćuje i fiksnu te varijabilnu koncesijsku naknadu. Fiksna naknada iznosi 1,25 eura po putniku i toni robe. U trenutku predaje ponude na natječaju 2011. godine njena visina na osnovi tadašnjeg prometa procijenjena je na 87 milijuna eura. No, s obzirom na planirano povećanje prometa, ona bi u konačnici trebala narasti na oko 220 milijuna eura. Koncesionar je dosad uplatio preko 100 milijuna kuna.Varijabilni iznos naknade sastoji se od postotka ukupnog prihoda aerodroma. Nju će početi uplaćivati 2017., kada krene promet s novog terminala. U prvim godinama uplaćivat će 0,5 posto tih prihoda, a postotak s godinama raste. Na kraju koncesijskog razdoblja on se penje na 60 odnosno 61%.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo