Glavni tužitelj Haaškog suda Brammertz bi u sljedeća dva mjeseca trebao izraziti zadovoljstvo hrvatskom suradnjom u vezi s istragama o “uništenim topničkim dnevnicima”.
Ako se to ne dogodi, zatvaranje pregovora o članstvu u EU bit će upitno ne samo tijekom španjolskog predsjedništva već i tijekom belgijskog, poručili su nam mnogi diplomati EU koji rade na slučaju Hrvatske i zabrinuti su zbog mogućnosti da veliki napori Hrvatske na svim drugom područjima, uključujući i borbu protiv korupcije, ostanu u sjeni slučaja topničkih dnevnika. Izvori Jutarnjeg lista ponavljaju da je poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, takvo da se ne može otvoriti i zatvoriti u kratkom roku.
Neraščišćena situacija
Zato je rano proljeće zadnji rok za otvaranje tog poglavlja ako se želi postići cilj - zaključenje pregovora sljedeće godine.
Zadnji postupci hrvatskih vlasti u istragama su naišli na pozitivne reakcije u Bruxellesu, ali nije posve jasno kako na njih gleda sam glavni tužitelj Brammertz.
Navodno je Hrvatska već poslala novi izvještaj Brammertzu kojim ga se upoznaje s pojedinostima iz spisa od deset tisuća stranica koji je pronađen tijekom istrage. Također, i zadnja uhićenja se gledaju kao dokaz odlučnosti hrvatske strane da pitanje riješi do kraja.
Ipak, nije sve raščišćeno i Hrvatska se ne nalazi u ugodnoj situaciji jer treba poštovati i Haaški sud, ali od nje se traži i poslušnost prema glavnom tužitelju Brammertzu.
I stav sudskog vijeća u ovom slučaju posve jednak stavu glavnog tužitelja, što je bilo vidljivo prošlog tjedna kada je sudsko vijeće naredilo vlastima obustavu nekih radnji. Ipak, kažu naši izvori, za Hrvatsku ova situacija i ne mora biti tako loša. Hrvatska svojim postupcima pokazuje političku odlučnost, i to nailazi na pozitivan odjek u Bruxellesu.
Problem za Hrvatsku je to što će države koje drže blokiranim otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava svoj stav temeljiti na izvješću glavnog tužitelja Brammertza. Neki diplomati u EU kažu da Hrvatska ne smije previše računati na sudsko vijeće. Čak i da na kraju odluka tog vijeća bude pozitivna za Hrvatsku, do nje će proći mnogo vremena, a Hrvatska ga nema previše.
Zato istodobno treba surađivati i s uredom glavnog tužitelja i sa sudskim vijećem i provoditi svoje zakone. U tom slučaju i glavni tužitelj neće imati puno prostora i morat će dati pozitivnu ocjenu hrvatske suradnje.
Naravno, Hrvatskoj je pozitivna Brammertzova ocjena prijeko potrebna što prije, nipošto se ne smije čekati lipanj, kada glavni tužitelj podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a, jer to je prekasno za Hrvatsku. Diplomati EU koji su izrazito naklonjeni Hrvatskoj očekuju da španjolsko predsjedništvo brzo stupi u kontakt s Brammertzom i čim on iznese povoljnu ocjenu hrvatske suradnje u vezi s topničkim dnevnicima, od država članice koje blokiraju poglavlje 23 tražit će se da se ono otvori.
Napori Hrvatske
Mnogi diplomati EU kažu da Brammertz sve pozitivnije gleda na hrvatske napore. Navadno kao napredak vidi i to što je Hrvatska, prema nekim izvorima, “priznala da je postojalo sustavno uništavanje nekih dokumenata” 1999. i 2000. godine i da sada istražuje tko je odgovoran za to. U EU očekuju da će Brammertz već početkom godine o suradnji Hrvatske reći u najmanju ruku ono što je rekao za Srbiju - da je zadovoljan naporima hrvatskih vlasti i ako ti napori ne daju željene rezultate.
Zanimljivo je da u EU ovaj put nitko ne vidi druge prepreke za zaključenje pregovora s Hrvatskom osim suradnje s Haaškim sudom.
To je u petak u Bruxellesu javno rekao i šef španjolske diplomacije Miguel Angel Moratinos istaknuvši da je Haaški sud jedina prepreka i da je on siguran da će, u slučaju rješenja tog problema, Hrvatska još za vrijeme španjolskog predsjedništva, znači prije kraja lipnja, finalizirati pregovore.
Slovensku blokadu triju poglavlja ne smatraju dramatičnom iako misle da nema razloga za takvo ponašanje Slovenije kada je Hrvatska ispunila krajnje korektno sve što se sa Slovenijom dogovorila, uključujući i Sporazum o arbitraži.
Poglavlja koja Slovenija još uvijek blokira mogu se brzo otvoriti i zatvoriti, u roku od nekoliko tjedana. U slučaju pravosuđa to neće biti slučaj jer će države poput Njemačke i Nizozemske tražiti da se pažljivo prati ispunjavanje mjerila za zatvaranje tog poglavlja nakon što se ono otvori.
Zbližavanje Balkana
Na kraju, svi naši sugovornici iz država EU vjeruju da Hrvatska neće ugroziti sve što je dosad učinila, pogotovo posljednjih mjeseci, i da će riješiti i ovu prepreku te da će sljedeće godine “glatko“ zaključiti pregovore. Bio bi to uspjeh ne samo Hrvatske već i cijele EU na desetu godišnjicu Zagrebačkog summita u kojem je i počeo put približavanja država zapadnog Balkana članstvu u EU.