U Slatinama na otoku Čiovo – događanje naroda. Mještani su se pobunili zbog, kažu nam, očite uzurpacije pomorskog dobra, piše Slobodna Dalmacija.
Domaći i vikendaši iz naselja Osoje bezuspješno pokušavaju ukloniti "zidove razdora" s obale, čiji je graditelj, žale se, unio nemir u mjesto. Uz samo more, upravo na lokaciji gdje bi se trebala protezati buduća čiovska šetnica, investitor Unger Bernd Max Hilde podigao je, tvrde naši sugovornici, nelegalnu građevinu.
Riječ je o ogradnom betonskom zidu koji je naljutio njegove susjede, a koji su u studenome prošle godine, čim je počela, kako kažu, divlja gradnja na pomorskom dobru, odmah o tome obavijestili policiju, Lučku kapetaniju, Grad, Mjesni odbor Slatine, a zatim i građevinsku inspekciju.
Sve spomenute službe su reagirale i odgovorile na prijavu Slatinjana, osim Lučke kapetanije, koja je i jedina nadležna za zaštićeni pojas pomorskog dobra, i lokalne vlasti koja bi se trebala brinuti o problemima mjesta koje administrativno pripada gradu Splitu. Gradilo se, dodaju, bez ikakvih dozvola i oznake gradilišta, potajno, vikendom i noću.
Iza pritužbe grupe građana turističkog naselja Osoje stoje potpisi 12 Ungerovih susjeda, no nitko se od njih ne želi javno eksponirati jer, naglasit će, ne vjeruju više u institucije koje ih nisu zaštitile od divljanja u prostoru i boje se osvete moćnika, pa su im mediji zadnja nada.
Hilde je na adresi Bana Jelačića 56a izgradio, kako tvrde, zid koji je niknuo izvan njegove privatne parcele, čime je povrijedio pomorsko dobro, te tako njima i njihovim gostima ugrozio pristup plaži, a gradskoj upravi mogućnost da na tom mjestu napravi lungomare, kako je predviđeno Urbanističkim planom Slatine 1, koji smo dobili na uvid.
Slatinjani su prijavili Hildea za bespravnu gradnju, inspektor je izišao na teren, donio rješenje o uklanjanju i podnio prekršajnu prijavu protiv njemačkog državljanina. No, tada se njegov odvjetnik Stipica Kovačević žalio i tako pokrenuo upravni spor, a do njegova okončanja građevina u naselju Osoje ostaje u prostoru.
Slatinjani su se obratili i Državnom odvjetništvu, ali su tužitelji zaključili da nema osnove za kazneni postupak protiv Hildea jer je investitor tek neznatno prekoračio liniju obale, najviše do 50 centimetara, a za to su, zaključuju, krivi građevinski radnici, a ne naručitelj radova.
– Na priloženoj fotografiji, ali i na katastarskom izvatku, jasno se vidi da je ogradni zid sazidan na obalnoj šetnici i na pomorskom dobru dva do tri metra izvan granice parcele u vlasništvu njemačkog državljanina – kaže nam ljutito mještanin Slatina.
– Sramota je građevinskog inspektora da je prihvatio izmjeru geodeta kojeg je angažirao investitor, a da nije provjerio granicu parcele preko neovisnog stručnjaka. Takvo neozbiljno i nestručno ponašanje inspektora uzrokovalo je da i DORH slijepo slijedi izvještaj inspektora, a da prethodno i sami ne provjere neoborive činjenice na samom terenu ili uz pomoć ovlaštenog sudskog geodeta. DORH zbog takvog paušalnog pristupa istrazi također donosi odluku da se radi o manjem odstupanju ogradnog zida na pomorskom dobru, te odbijaju kaznenu prijavu. Ovakvo ponašanje institucija dovest će do propasti pravne države, narod više nema povjerenja u institucije, država nije u stanju pravno zaštititi pojedinca, jer objekti na Žnjanu se mogu brzo ukloniti kad to odgovara političkim strukturama zbog vlastitih interesa i promocije – kaže naš sugovornik čiji je identitet poznat redakciji i dodaje da ovim putem mještani Slatina mole Andru Krstulovića Oparu da autoritetom gradonačelnika pokrene sve mjerodavne službe i institucije da se ovo "ruganje lokalnim i državnim institucijama zaustavi", te da se u najkraćem roku ukloni ogradni zid na budućoj obalnoj šetnici, jednako kao što se zauzeo i za uklanjanje objekata na Žnjanu.
Finale priče je da je Nijemac zaradio prekršajnu prijavu, a građevina koju je podigao i dalje brani prilaz moru i normalan prolaz šetnicom Slatinjanima i gostima, a iznajmljivačima iz tog dijela Slatina, tvrde, nanosi štetu u turizmu, jer dok Upravni sud ne presudi u sporu države i njezinih građana s investitorom – a to bi, uz žalbe koje su strankama na raspolaganju, moglo potrajati i nekoliko godina – ozbiljnog turizma za Slatinjanje i furešte u Osoju nema.
Odvjetnik Kovačević u potpunosti odbacuje navode mještana.
– Prekršajna prijava je u međuvremenu pala, a kaznena je odbačena. Što se tiče upravnog spora, tvrdim da moj klijent nije povrijedio granicu pomorskog dobra jer ona na tom mjestu nije ni određena. Ne radi se ovdje o uzurpaciji pomorskog dobra jer nikakve namjere za tim od strane investitora kojeg zastupam nije ni bilo, stoga je DORH i odbacio kaznenu prijavu za bespravnu izgradnju, nego o privatnim interesima onih koji su ga prijavili. Problemi su počeli kada je moj klijent kupljenu parcelu ogradio s dvije strane i tako onemogućio izravni prolaz njegovim susjedima prema moru. Ljuti jer više ne mogu prolaziti preko privatne parcele, što su prije radili jer bivši vlasnik tu nije boravio, sada tobože brane javni interes – ističe Kovačević, koji dodaje da na ovaj način, preko medija, Ungerovi susjedi žele izvršiti pritisak na pravosuđe.
– Izjava odvjetnika je uvredljiva jer je iznio niz neistinitih tvrdnji, sumnjamo da je uopće informiran o nizu bitnih detalja ovog predmeta, što se vidi iz njegove izjave. Detaljne granice pomorskog dobra još nisu službeno definirane na području Slatina, a kad budu određene, onda će već imati legalizirani objekt, i tu nastaje problem naše pravne države. To što pomorsko dobro nije trenutno definirano, ne znači da investitor može graditi ogradni zid izvan katastarskih granica svojeg zemljišta. Upravo to je građevinska inspekcija trebala spriječiti prije godinu dana po hitnom postupku, no sustav građevinske inspekcije jednostavno ne funkcionira, nema dežurstva vikendom i popodnevnim satima kada se sve protuzakonito gradi – odgovaraju mještani i dodaju da su investitora upozorili pisanim putem da zaustavi radove i pozvali na sastanak radi dogovora, a u nekoliko navrata osobno kontaktirali i njegova odvjetnika te ga pozivali na dogovor predlažući kompromisna rješenja.
– Da, postoji put do mora, ali ne dvadeset metara lijevo, nego oko sto metara lijevo i desno, pa to nije put na koji mještani imaju pravo služnosti niti javni put, i u svakom ga trenutku mogu zatvoriti vlasnici prava služnosti. Investitor na svojoj parceli ne može ishoditi dozvolu za građenje jer je cesta Slatine – Trogir povezana ucrtanom šetnicom. Parcela nema dovoljno kvadrata, i zato su i podigli ogradni zid izvan granica parcele. U Njemačkoj se investitor sigurno ne bi ovako ponašao – pišu nam ogorčeni Slatinjani i na koncu ističu da trenutačno traje ponovljena sudska parnica zbog pokušaja uzurpiranja služnosti puta.
Točku na ovaj tekst koji govori o neredu u kojem živimo, a koji smo sami "zidali" – stavit će po svoj prilici Visoki upravni sud, piše Slobodna Dalmacija.