PIŠE GORDAN MALIĆ

Oko 30 boraca iz BiH nakon rata okrenulo se terorizmu

    AUTOR:
    • Gordan Malić

  • OBJAVLJENO:
  • 03.05.2011. u 09:52

Treba napomenuti da nisu svi mudžahedini u postrojbama Armije BiH sudjelovali u ratnim zločinima

ZAGREB - “Mi nismo zvali mudžahedine, vrata Bosne i Hercegovine otvorili su im Hrvati” - izjavio je pokojni Alija Izetbegović 2. listopada 2001., na svojoj zadnjoj konferenciji za tisak u funkciji predsjednika Stranke demokratske akcije.

Mirovni sporazum

Iako je Izetbegović govorio istinu (da su mudžahedinske skupine u BiH uglavnom dolazile preko Hrvatske), činjenica je da ih je pozvala i naoružala njegova Stranka demokratske akcije (SDA).

SPECIJAL: BIN LADENOV KRAJ

Islamske dragovoljce SDA je štitila i godinama nakon što je rat završen, a 14. prosinca 1995. potpisan mirovni sporazum za BiH u Parizu, gdje su se u Aneksu 1-A, članka III. st. 2. o mudžahedinima, sve tri strane obvezale da će 30 dana nakon sporazuma osigurati napuštanje stranih trupa, individualnih savjetnika, dobrovoljaca i plaćenika s prostora BiH.

Unatoč tome odred El mudžahid ostaje u Srednjoj Bosni, a dio mudžahedina dobiva bosanskohercegovačko državljanstvo ili nastavlja djelovati kroz arapske humanitarne agencije: IGASSA, Humanitarian Relief Agency, Third World Relief Agency, a dio dobiva funkciju instruktora u kampovima pod kontrolom bošnjačkih i iranskih tajnih službi (kamp Pogorelica).

Egipatska frakcija

Ipak treba napomenuti da nisu svi mudžahedini u postrojbama Armije BiH sudjelovali u ratnim zločinima ili terorističkim aktivnostima, kao i to da su samo rijetki među njima bili bliski al-Qa’idi.

Kontrolu nad približno 185 pripadnika islamističkih organizacija, koliko ih je, navodno, nakon Daytona registrirano u sarajevskom MUP-u, pokušavale su iskoristiti i obavještajne službe zainteresiranih arapskih zemalja (Saudijske Arabije, Irana, Iraka) i Turske, ali i agencije NATO država.

Vehabije u BiH

Glavnina islamističkih dragovoljaca u BiH je stizala iz Saudijske Arabije pod plaštem humanitarnih organizacija IGASSA i Al Haramein, te iz Sudana i Egipta u organizaciji egipatske terorističke skupine Gama al Islamiya (GIA) jedne od frakcija Muslimanske braće.

Saudijski dragovoljci koji su sudjelovali i u ratu u Čečeniji, bili su posebno utjecajni unoseći u mudžahedinske redove vehabijski (radikalno sunitski) fanatizam, koji se manifestirao i u počinjenim ratnim zločinima nad civilima hrvatske i srpske nacionalnosti. Dolaskom u BIH mudžahedini su bili raspoređivani u redove tzv. Muslimanskih obrambenih snaga (MOS), a potom i u jedinicu El Mudžahid, koja je formalno bila dio 7. muslimanske brigade u okviru 3. korpusa Armije BiH. Prema podacima UNPROFOR-a, kroz tu je postrojbu prošlo približno 3000 islamskih boraca.

U to vrijeme zapadne obavještajne službe nisu vidjele prijetnju u djelovanju vehabija u BiH, jer su ih više zabrinjavale veze stranke SDA sa službenim Iranom. No, nakon terorističkog napada al-Qa’ide na New York 2001., postrojbe SFOR-a bave se uglavnom nadzorom vehabijskih skupina u BiH.

Prestanak suradnje

Nastavak obuke i protekciju mudžahedinskih postrojbi u BiH osiguravali su Hasan Čengić, zamjenik ministra obrane Federacije BiH, i Bakir Alispahić, direktor AID-a (bošnjačke tajne službe), koji je smijenjen nakon ukidanja iranskog kampa za obuku u Pogorelici 2001.

Na pritisak SAD-a vodeća bošnjačka stranka SDA prestaje suradnju s vladama i organizacijama Saudijske Arabije i Irana te se okreće partnerstvu s Republikom Turskom i njenom vodećom strankom Pravde i Razvoja (AK). Time je okončano razdoblje povezanosti bosanskohercegovačkih političara s arapskim islamistima, što bi se se moglo nazvati i Pax Americanom, budući da je upravo Turska jedan od strateških saveznika SAD-a u borbi protiv al-Qa’ide.

Dio mudžahedina nakon završetka rata pridružio se mreži al-Qa’ide u svijetu ili se pridružio postrojbama čečenske armije. Prema podacima bosanskohercegovačkih službi, oko 30-ak mudžahedinskih boraca sudjelovalo je u terorističkim akcijama po cijelom svijetu. Najpoznatiji među njima su:

Svjetski teroristi

Zuhair Handala , saudijski i državljanin BiH, osuđen u odsustvu zbog postavljanja auto bombe u Mostaru 1997. g., Saleh Nidal, Jemenac i pripadnik GIA-e, kojeg talijanske vlasti traže zbog terorističke obuke islamista u Bologni, Karim Saim Atmani, Alžirac koji je nakon rata u BiH sudjelovao u planiranju terorističkih akcija u Kanadi i SAD-u. Među mudžahedinima koji su djelovali u BiH istaknuti su i Abu Mali alias Amer katebat, Egipćanin koji je u BiH predvodio odred Alahovih ratnika, zvan Amer.

S djelovanjem al-Qa’ide često se spominjala i humanitarna organizacija TWRA, čiji je utemeljitelj i ravnatelj El Fatih Hassanein iz Sudana, nekadašnji student medicine u Sarajevu. TWRA je djelovala u Beču, a imala je svoje urede i u Zagrebu, Splitu, Mostaru, Bihaću te Sarajevu.

Preko računa ove organizacije prošlo je oko 350 milijuna USD namijenjenih naoružavanju Armije BiH, a nakon pretresa utvrđeno je kako je TWRA između ostalih povezana sa šeikom Omarom Abdelom Rahmanom, radikalnim egipatskim imamom osuđenim na doživotni zatvor radi planiranja više terorističkih napada.

Izdvajamo