Na Brijunima je početkom tjedna, 5. i 6. rujna, održana regionalna konferencija tužitelja za ratne zločine koja se ondje održava svake godine od 2007. Iako na toj konferenciji tradicionalno sudjeluju predstavnici tužteljstava Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ove godine prvi put s nje su izostali predstavnici srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine.
S obzirom na to da je DORH domaćin i organizator godišnje brijunske regionalne konferencije, upitali smo ih jesu li iz Beograda dobili službeno objašnjenje zbog čega su srbijanski tužitelji ove godine prvi put s nje izostali. Glasnogovornica DORH-a, Martina Mihordin, odgovorila nam je da je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije prvo potvrdilo dolazak na ovogodišnju konferenciju, a 1. rujna, tj. četiri dana prije njezina početka, poslalo obavijest da neće moći sudjelovati u njezinu radu zbog - iznenadnih obaveza.
Konferencija je održana s ostalim sudionicima prema planiranom programu, odgovoreno nam je iz DORH-a.
Dorh ništa nije najavio
Zamolili smo glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana da nam prokomentira nedolazak predstavnika srbijanskog tužiteljstva, ali je on to odbio.
Zanimljivo je, međutim, da ni DORH, za razliku do prethodnih godina, na svojim službenim stanicama ni riječju nije najavio niti zabilježio ovogodišnju brijunsku konferenciju, iako je u njezinu radu uz predstavnike tužiteljstava Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore sudjelovao i glavni haaški tužitelj Serge Brammertz. Ministar pravosuđa Ante Šprlje također nije nije želio komentirati nedolazak prestavnika srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine. Predstavnici Fonda za humanitarno pravo, nevladine udruge iz Srbije koja prati suđenja za ratne zločine, izrazili su zabrinutost zbog činjenice da je srbijansko tužiteljstvo prvi put u zadnjih deset godina izostalo s brijunske konferencije.
Promjena prakse
“Riječ je o dramatičnoj promjeni dugogodišnje prakse koja se događa u trenutku teško narušenih bilateralnih odnosa Srbije i Hrvatske, kao i političke krize u regiji”, stoji u priopćenju Fonda za humanitarno pravo. U toj udruzi smatraju da je riječ o alarmantnom pokazatelju utjecaja politike na pravosuđe i ističu da je odluka o nesudjelovanju srbijanskog tužilaštva na brijunskoj konferenciji suprotna obavezama koje je Srbija preuzela akcijskim planom za Poglavlje 23 i Nacionalnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina.
Sporazum o progonu počinitelja kaznenih djela ratnog zločina između Hrvatske i Srbije potpisan je u listopadu 2006. u Zagrebu. Potpisali su ga tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i bivši srbijanski tužitelj za ratne zločine Slobodan Vukčević. Taj sporazum, potpisan u mandatu prve Sanaderove Vlade, kad je Hrvatska bila u prvom zamahu pristupnih pregovora s EU (u Srbiji je na vlasti bila koalicija Tadićeve Demokratske stranke i Koštuničina DSS-a), bio je velik iskorak u suradnji dviju država u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995.
Tim sporazumom nije osigurano izručenje osumnjičenih za ratne zločine pravosuđu druge države, ali je tužiteljstvima Hrvatske i Srbije omogućena razmjena dokaza i međusobno ustupanje svjedoka u istragama i suđenjima za ratne zločine. Na temelju toga sporazuma, primjerice, osiguran je znatan dio dokaza i svjedoka na suđenju počiniteljima ratnih zločina na Ovčari koje je vođeno pred sudom u Beogradu. Rezultat toga Sporazuma i na njemu temeljene suradnje dvaju tužiteljstava je i suđenje Veljku Mariću.
Suradnja u krizi
Iako je Marić uhićen u Srbiji, manje je poznato da je ključne dokaze o ubojstvu civila Petra Sljepčevića u postupku vođenom protiv njega pred beogradskim sudom osigurao DORH. Suradnja državnih odvjetništva zapala je u prvu krizu nakon uhićenja Tihomira Purde u BiH na temelju srbijanske tjeralice. To uhićenje je u Hrvatskoj podiglo političku buru. Ozbiljnije političke napetosti između Zagreba i Beograda, koje su počele u vrijeme kamionske blokade granice u zadnjim tjednima Milanovićeve Vlade, te rasle zbog hrvatskih pokušaja blokade srbijanskih pristupnih pregovora s EU u mandatu ove Vlade, do nedavnog uhićenja Čede Čolovića u Beogradu, kojeg tamošnje vlasti terete za špijunažu vezanu uz ratne zločine u korist Hrvatske, spustili su suradnju dvaju tužiteljstava na najnižu razinu u zadnjih 10 godina.