ZAKON NA DRUGOM ČITANJU

'OSTAO NAM JE ZADNJI KORAK DA ZAUSTAVIMO TAJ ZAKON' Iz HUP-a upozorili što će nam donijeti novi Ovršni zakon, postupak će biti skuplji i duži!

Zagreb, 080318.
Zagrebacka burza, Ivana Lucica.
Hrvatska udruga poslodavaca i Zagrebacka burza suorganizatori su dogadjanja Zazvoni za ravnopravnost spolova, koje je u sklopu istoimenog globalnog dogadjanja cetvrtu godinu za redom odrzati u brojnim drzavama svijeta kako bi se skrenula paznja na vaznu ulogu poslovnog sektora u unaprjedjenju ravnopravnosti spolova. Tom prigodom Zagrebacka burza, kao jedna od 60-ak svjetskih burzi koje se pridruzuju ovoj inicijativi, oznacila je pocetak trgovanja simbolickim zvukom zvona u nazocnosti ministra financija Zdravka Marica.
Na fotografiji: Davor Majetic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Davor Majetić

- S novim Ovršnim zakonom nemamo predvidljivost niti pravnu sigurnost. Ovaj zakon omogućava daljnji razvoj kulture neplaćanja - kazao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na konferenciji za tisak sazvanoj u utorak u HUP-u kako bi se ponovo upoznalo javnost i upozorilo Vladu na loše posljedice novog Ovršnog zakona koji je upućen u drugo čitanje i treba stupiti na snagu 1. srpnja iduće godine.

Majetić je kazao da su razgovarali u Ministarstvu pravosuđa o problemima novog zakona, stekli dojam kako se razumiju njihove dileme, sumnje i strahovi, ali je iz Ministarstva izašao potpuno isti prijedlog kakav je bio i ranije.

- Ostao nam je zadnji korak da pokušamo zaustaviti novi Ovršni zakon, a to je da informiramo javnost o tome što on znači, o njegovim posljedicama - kazao je glavni direktor HUP-a i naveo da su svim saborskim zastupnicima poslali obavijest o tome, a preostalo je nadati se da će zakon biti povučen i vraćen na doradu.

Osnovne primjedbe koje poslodavci imaju na novi Ovršni zakon iste su onima koje su do sada iznosili odvjetnici, blokirani, javni bilježnici i svi ostali, a to je da će biti kompliciraniji postupak, da će trajati dulje, zatrpati sudove i u konačnici biti skuplji za ovrhovoditelje i ovršenike.

Jedini pozitivni pomak koji poslodavci vide u njemu odnosi se na ukidanje provođenja ovrhe preko poslodavca. Po sadašnjem propisu poslodavac mora ovršavati svog radnika, trošiti na to svoje vrijeme i resurse i to bez ikakve naknade.

Poslodavcima su se na konferenciji za tisak pridružili odvjetnik Ante Župić, profesorica Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, te Barbara Cerinski, direktorica Eos Matrixa.

Odvjetnik Župić je kazao da Hrvatska ima učinkovit sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave u kojemu cijeli postupak koji ide preko javnih bilježnika traje 30 dana. - Sada će se novi sustav produljiti na šest mjeseci i više, a to će imati dva učinka - da dug raste i da se produljuje vrijeme u kojemu vjerovnik na naplaćuje svoje potraživanje - rekao je Župić.

U nastavku je upozorio da će zbog vraćanja ovrha na temelju vjerodostojne isprave na sudove suci biti zatrpani sa pola milijuna novih predmeta godišnje, dok sada rješavaju 15.000 koji im dolaze na temelju prigovora. Demantira i tvrdnje Ministarstva pravosuđa kako će trošak biti manji i tvrdi da će biti veći. - Do sada se trošak ovrhe naplaćivao po fazama i bio je predvidiv. Ako se dug odmah platio, trošak je bio relativno mali, a ako bi se ulagao prigovor, produljila bi se ovrha, a time i njen trošak. Sada vjerovnik mora odmah predujmiti trošak ovrhe, no on u konačnici pada na teret dužnika - kazao je odvjetnik napominjući da još ne znamo koliko će u cijelom postupku koštati Fina budući da je Vlada kazala da će njihova naknada biti regulirana naknadno uredbom.

Na konferenciji za tisak problematizirala se i digitalizacija postupka. Odvjetnik Župić je kazao da naš pravni sustav nije spreman za digitalno provođenje ovrha jer nije napravljena tehnološka priprema, nije dovoljno investirano u sustav, niti je prethodno provedeno njegovo testiranje.

Udruga poslodavaca upozorava da netom provedena digitalizacija vrlo jednostavnih aktivnosti na trgovačkim sudovima pokazuje niz problema zbog prebrze implementacije. Kažu da svjedoče nestabilnim sustavima kojima "pada" unošenje dokumenata i traje satima duže u odnosu na dosadašnje postupanje, a sudskim službenicima stvara novi posao ispisivanja dokumenata koji su do sada stizali u pisanoj formi. Poslodavci upozoravaju i na to kako građani nisu u dovoljnoj mjeri digitalno educirani da bi zamišljeni koncept mogao zaživjeti, te da su podaci o digitalnoj pismenosti i korištenju platforme e-građani poražavajući.

Profesorica Maganić upozorava da Ovršni zakon nije pitanje blokiranih, a dovodi u pitanje kako će funkcionirati gospodarstvo. - Pravac razmišljanja je sklizunuo prema blokiranima, a ni oni nisu zadovoljni - kazala je Maganić. Osvrnula se i na tvrdnje da se zakon mijenja zbog odluke Europskog suda po kojoj bilježnici ne mogu provesti ovrhu nad strancima. Kazala je kako je to točno, ali odgovor postoji u platnom nalogu propisanom u Zakonu o parničnom postupku, dok se postojeći ovršni zakon ne kosi s pravnom stečevinom EU što je kazao i sam Europski sud.

Maganić je problematizirala i podatke o smanjenju broja blokiranih i kazala da se radi o nastojanju da se statistički prikaže kako ih je manje, a posljedica je multipliciranje postupaka budući da podaci pokazuju da je svaki treći deblokirani ponovo u blokadi.

Barbara Cerinski je također problematizirala novi zakon i zaključila da on neće biti dobar ni za vjerovnike, niti za dužnike.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo