IZVJEŠĆE O RADU DORH-a

OSTOJIĆ ODGOVARA CVITANU 'Nije točno da se policija ne bori protiv korupcije, prijava je duplo više'

Damjan Tadić/CROPIX

Izmjene zakona i stari predmeti su nas usporili, a 299,8 milijuna kuna nam je premalo, navodi Cvitan u izvješću

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan pred Saborom je podnio svoje prvo izvješće o radu DORH-a. Izvješće se odnosi na 2013., zadnju godinu mandata njegova prethodnika Mladena Bajića. Iako je na čelu DORH-a tek pet mjeseci, Cvitan nije novajlija u vrhu DORH-a jer je od studenog 2005. do dolaska na čelo DORH-a bio ravnatelj USKOK-a. U izvješću je problematizirao četiri točke za koje smatra da otežavaju rad Državnog odvjetništva: manje kaznenih prijava, izmjene zakona, tanak budžet i zagušenost starim predmetima.

U 2013. u DORH je stiglo 71.278 kaznenih prijava, što je 13 posto manje nego godinu dana ranije. To, ističe Cvitan, ne znači da stopa kriminaliteta u Hrvatskoj stvarno pada, već da je smanjena učinkovitost u njegovu otkrivanju. Najveći pad u 2013. zabilježen je kod prijave kaznenih djela protiv pravnih osoba, čak 44 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Drugi alarmantan pokazatelj je onaj koji govori da je prvi put broj kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja (36.021) nadmašio broj prijava protiv poznatih počinitelja (35.257). Cvitan je u pisanom izvješću kao glavnog krivca označio policiju koja je zadužena za otkrivanje i sprečavanje kaznenih djela, a u usmenom izvješću Saboru je to i zaoštrio tvrdnjom da su u institucijama zaduženim za otkrivanje kriminaliteta “gluhi, ćoravi i mutavi”.

Cvitanova prozivka potaknula je ravnateljstvo policije da u jeku saborske rasprave o najnovijem godišnjem izvješću o radu DORH-a javnosti uputi priopćenje u kojem nastoji opovrgnuti glavnog državnog odvjetnika. Policija, naime, tvrdi da je tijekom 2013. nadležnom državnom odvjetništvu podnijela 1940 kaznenih prijava zbog sumnje na korupcijska kaznena djela, što je, tvrde, gotovo dvostruko više nego u prethodnoj godini, 6315 kaznenih prijava protiv gospodarskog kriminaliteta, što je 321 prijava više nego u godini ranije, te 1840 kaznenih prijava više za organizirani kriminalitet, što je 2,5 puta više nego u 2012.

Cvitanovu izjavu da su “gluhi, ćoravi i mutavi” nisu posebno komentirali već su samo istaknuli da je policija “jedno od tijela otkrivanja kaznenih djela u sustavu izvršne vlasti”.

Cvitan dalje tvrdi da su izmjene Zakona o kaznenom postupku, donesene temeljem odluke Ustavnog suda o neustavnosti pojedinih odredbi toga zakona, koje su stupile na snagu 15. prosinca 2013. DORH-u zakomplicirale i usporile rad, kako u fazi izvida tako i u fazi istrage. Te izmjene ZKP-a vratile su sudski nadzor nad pojedinim radnjama državnih odvjetnika u istrazi i precizirale rokove u fazi izvida. Cvitan se posebno požalio da je u slučajevima teškog kriminala razina zaštite prava okrivljenih u istrazi u Hrvatskoj veća nego u državama s kojima se rado uspoređujemo.

Odvjetnik Anto Nobilo, međutim, ne slaže se s Cvitanom. “Prije izmjene ZKP-a o kojoj Cvitan govori ravnoteža oružja u istrazi bila je poremećena u korist tužitelja i DORH je u istrazi u svojim rukama imao i škare i sukno”, tvrdi Nobilo. “Izmjenom ZKP-a vrlo blago i tek donekle ispravljena je neravnoteža. Međutim, DORH i dalje ima nerazmjerno visoke ovlasti u istrazi i nema nikakvog opravdanja za tezu da im zadnja izmjena ZKP-a usporava rad”, dodaje Nobilo.

Cvitan upozorava da godišnji budžet DORH-a od 299,816.050 kuna, koliko im je doznačeno u 2013., nije dovoljan za sve potrebe. Od 1340 računala danih na korištenje DORH-u čak 800 je zastarjelo, na 28 lokacija dražavna odvjetništva još nemaju pristup bazi podatka o kaznenim i prekršajnim evidencijama Ministarstva pravosuđa i MUP-ovim evidencijama o prebivalištu, nema novca za održavanje Uskočke videoopreme ni za edukacije. Najdramatičniji je međutim podatak prema kojem DORH vještacima duguje 8,4 milijuna kuna za vještačenja, pa bi tužitelji uskoro moglo ostati bez njihovih usluga.

U Ministarstvu pravosuđa međutim tvrde da svaki segment pravosuđa, pa tako i DORH, samostalno raspolaže novcem koji im je dodijeljen te da ministar pravosuđa svake godine traži više novca za svoj resor. “Moramo, međutim, uvažavati našu financijsku realnost”, poručuju iz Ministarstva.

Cvitan je upozorio i da je u prosincu prošle godine DORH preuzeo 358 predmeta započetih po starom ZKP-u koji obuhvaćaju 914 osoba. Upozorio je i da ni jedna istraga u tim predmetima nije mlađa od tri godine, a neke su starije i od 10 godina. Preuzete stare istrage koje sukladno sadašnjem ZKP-u moraju biti okončane unutar šest mjeseci predstavljaju dodatno opterećenje. U Ministarstvu pravosuđa, međutim, ističu da glavni državni odvjetnik ima pravo preraspodijeliti te predmete manje opterećenim tužiteljstvima.

U tužiteljstvu radI dvije trećine žena

Podaci o radu DORH-a u 2013. pokazuju da tužiteljski posao u Hrvatskoj polako, ali sigurno postaje “ženski posao”. Od 616 državnih odvjetnika većinu, točnije 66 posto čine žene. Najveća državna odvjetništva su se feminizirala: u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu 82 posto tužitelja su žene, a u zagrebačkom ih je Općinskom državnom odvjetništvu 79 posto. U USKOK-u, tijelu koje istražuje najsloženije oblike organiziranog kriminala i korupcije, žena je čak 73 posto.

Izdvajamo