Pluralizam i socijalna kohezija su na udaru u Hrvatskoj. Zbog toga apeliram na hrvatsku vlast da počne dijalog na javnoj sceni kako bi se zaštitili pluralizam, a izbjegle podjele u ovdašnjem društvu. Politički lideri trebaju poslati jasnu poruku protiv nasilja, diskriminacije i netolerancije kojima su izvrgnuti pripadnici nacionalnih manjina i novinari”, početak je vrlo dramatičnog apela koji je u petak u Zagrebu uputio Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava.
Dobar zakonski okvir
Kao što je jučer objavio Jutarnji list, Muižnieks se bez pompe ovaj tjedan susreo s brojnim predstavnicima nevladinog sektora, pučkom pravobraniteljicom i članovima Vlade. Iako je u pitanju redovni posjet, predstavnik Vijeća Europe je upozoren da dio dužnosnika Vlade Tihomira Oreškovića vrši pritisak na HRT, relativizira ustaštvo i NDH i, ukupno, izaziva jačanje ksenofobije u Hrvatskoj.
Zato je jučer izrazio otvorenu zabrinutost zbog “prijavljenog porasta etničke netolerancije, govora mržnje i drugih oblika zločina iz mržnje usmjerenih prema nacionalnim manjinama, posebice Srbima, Židovima i Romima”.
Istaknuo je da Hrvatska ima dobar zakonodavni i institucionalni okvir njihove zaštite, koji može služiti kao model, ali posljednje prepreke, uključujući i smanjenje financijske pomoći organizacijama civilnog društva koje se bave nacionalnim manjinama za 11 posto, moraju biti uklonjene.
U pogledu slobode medija, Nils Muižnieks je napisao da je “ozbiljno zabrinut zbog neprimjerenog odgovora vlasti na prijavljene slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i slučajeva zastrašivanja novinara”.
Kažnjavati zločine
- Novinari obavljaju važnu ulogu javnog nadzora u demokratskom društvu i sve države moraju osigurati njihovu sigurnost. Na nekažnjavanje zločina čije su žrtve novinari treba ozbiljno odgovoriti te ih treba adekvatno sankcionirati.
Napadi na novinare
Javni diskurs u kojem se opravdavaju napadi na novinare je opasan i narušava demokraciju i medijske slobode - izjavio je povjerenik Muižnieks.
Usto je izrazio posebnu zabrinutost “i zbog brojnih naglih promjena u vodstvu i uredničkim pozicijama u javnim medijima, uključujući i prijedlog Vlade za okončanjem mandata ravnateljici Agenciji za elektroničke medije”.
Jačanje jedinstva
Zatražio je da vlast (čitaj: vlada) očuvaju i zaštite pluralizam javnih medija i neovisnost regulatornog tijela za elektroničke medije, kao ključne elemente pluralizma i slobode medija.
Vijeće Europe najstarija je europska organizacija sa sjedištem u Strasbourgu. Obuhvaća 47 država članica (sve europske države osim Bjelorusije), a glavni joj je cilj jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu promicanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava.
Trenutačno je Vijeće Europe posebno angažirano u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije pod geslom “živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća”, pri čemu osobitu pažnju pridaje zaštiti ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranata i LGBT osoba.
Sada bi se moglo početi baviti Hrvatskom.
Reakcije
PEĐA GRBIN (SDP)
Nažalost, kada se radi o pritiscima na medije, Hrvatska se vraća u devedesete. To je razlog zbog kojeg se moram složiti s Muižnieksovom ocjenom situacije u našoj zemlji. Podsjetit ću, uostalom, kako je 20-ak saborskih zastupnika pisalo Europskoj komisiji zbog pritisaka aktualnih vlasti na medije i regulatorna tijela.
IGOR KOLMAN (HNS)
Dobro poznajem Nilsa Muižnieksa i znam da su njegove procjene vrlo precizne. Iz Vijeća Europe već dulje vrijeme dolaze signali kako bi se u ovoj instituciji uskoro moglo raspravljati o situaciji u Hrvatskoj zbog politike sadašnje Vlade. Mi koji živimo ovdje jasno vidimo da se radi o zabrinjavajućim trendovima u ovoj zemlji.