INFOGRAFIKA: SIGURNOSNI IZAZOVI U OKRUŽENJU HRVATSKE

OTKRIVAMO DETALJE IZVJEŠĆA O RADU SOA-e: U zadnji tren smo spriječili odlazak Hrvata teroristima

AFP

Sigurnosno-obavještajna agencija prošle je godine spriječila odlazak jedne maloljetne muške osobe iz Hrvatske u redove tzv. Islamske države na području Sirije. On se putem interneta povezao s džihadistima te se namjeravao uključiti u džihad. Djelatnici SOA-e stupili su u kontakt s njegovim roditeljima koji su upozoreni na sinove namjere. Osim toga, dječaku je pružena psihološka pomoć nakon čega je odustao od odlaska u džihad.

Stoji to u ovogodišnjem Javnom izvješću o radu Sigurnosno-obavještajne agencije u kojem su objavljeni podaci o radu Agencije u prošloj godini te se navode i podaci o sigurnosnom stanju u Hrvatskoj i zemljama u okruženju.

U izvješću nisu navedeni ni identitet mladića, ni mjesto u kojem živi. Prema dostupnim podacima, mladić se prethodno zaposlio kako bi si mogao kupiti kartu do Sirije, ali je u tome u posljednji tren spriječen. SOA je ovo izvješće jučer objavila na svojim internetskim stranicama, a riječ je o drugom godišnjem izvješću o radu te agencije.

Iako se u samom izvješću navodi da je teroristička prijetnja za Republiku Hrvatsku niska, upozorava se kako postoji potencijalni rizik terorističkih prijetnji od IS-a, al-Qa’ide, al-Šababa i drugih. U ovom trenutku, prema podacima SOA-e, na teritoriju tzv. Islamske države nalazi se šestero hrvatskih državljana.

Većina njih ima hrvatsko i neko drugo državljanstvo, a iz Hrvatske su se odselili prije radikalizacije ili nisu niti živjeli ovdje. Za dvoje od tih šestero hrvatskih državljana pouzdano se zna da su sudjelovali u borbenim aktivnostima. Među tih šestero državljana je Dora Bilić koja se i dalje nalazi u Siriji kamo je otišla sa suprugom Senadom Avdićem prije nešto manje od dvije godine. Ovo je prvi put da je SOA objavila broj hrvatskih državljana u redovima IS-a.

U tiskanom izdanju Jutarnjeg lista u ponedjeljak pogledajte INFOGRAFIKU: Sigurnosni izazovi u širem okruženju Republike Hrvatske

Džihadisti iz BiH

U izvješću se tvrdi da u Hrvatskoj živi nekoliko desetaka pristaša radikalnog islama, a većina njih nisu ni pobornici terorističkih metoda pa je stupanj terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz same Hrvatske nizak.

No, zabrinjava odlazak džihadista u Irak i Siriju iz Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja u našem okruženju. U izvješću se navodi kako je od 2012. godine iz država u hrvatskom okruženju u Siriju i Irak otišlo oko 600 džihadista, od kojih je dio poginuo a dio se vratio kući. Upravo se ti povratnici smatraju najopasnijima po sigurnosnu situaciju i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj nije zabilježen njihov povratak. SOA također upozorava na moguće prijetnje tzv. vukova samotnjaka koji mogu samoinicijativno i samostalno izvršiti teroristički napad.

Podaci o mladiću s početka teksta ukazuju na velik problem korištenja društvenih mreža u terorističke svrhe. Svaki dan aktivisti i simpatizeri IS-a objave više od 90 tisuća poruka na društvenim mrežama, a velik dio njih koristi se za regrutiranje novih boraca.

Osim na području tzv. Islamske države, hrvatski državljani se kao dragovoljci nalaze i na ratištu u Ukrajini. U SOA-i tvrde kako se u ovom trenutku u postrojbama ukrajinskih snaga nalazi osam hrvatskih državljana. Iako se u medijima navodilo da ih je mnogo više, u ovom izvješću se navodi kako se od početka sukoba u Ukrajini manje od 20 hrvatskih državljana borilo na strani ukrajinske vojske.

Špijuni u diplomaciji

U izvješću se također navodi kako su pripadnici pojedinih stranih obavještajnih službi iznimno aktivni u Hrvatskoj. Uglavnom je riječ o pripadnicima obavještajnih službi država koje EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju. Ti obavještajni djelatnici djeluju kao diplomati u veleposlanstvima.

Također se tvrdi da ti strani obavještajci pokušavaju u medije plasirati negativne informacije o vanjskoj politici Hrvatske i njenih saveznika kako bi na taj način utjecali na mišljenje javnosti glede uloge NATO-a i EU na kriznim žarištima. Strane obavještajce najviše zanimaju političke, gospodarske i tehnološke informacije te podaci o sudjelovanju Hrvatske u tijelima NATO-a i EU, kao i stajališta državne politike u regionalnim i globalnim procesima. Korupcija i organizirani kriminal druga su dva segmenta koja, prema izvješću SOA-e, negativno utječu na sigurnost zemlje. U izvješću se tako navodi da su najčešći oblici korupcije vezani uz provedbu javnih natječaja, sklapanja poslova direktnom pogodbom i prilikom izdavanja raznih oblika dozvola i suglasnosti.

Djelatnici SOA-e prošle su godine radili na razotkrivanju pranja novca kroz privatizaciju velikog trgovačkog društva u kojem je država značajni suvlasnik. U izvješću se ne navodi naziv tvrtke ni kada je privatizacija provedena. Odgovorne osobe u tvrtki su knjigovodstveno prikazale da je tvrtka posudila stotinjak milijuna kuna drugim trgovačkim društvima, a u stvarnosti su oni tim novcem kupovali dionice tvrtke koju su vodili. Dionice su kupovali na svoje ime i na ime pouzdanih osoba. Stečenim novcem kupovali su i dionice drugih kompanija na tržištu. Protuzakonito izvučeni novac iz tvrtke odlučili su vratiti u tvrtku donošenjem odluke o uplati dividende sljedećih nekoliko godina u temeljni kapital društva.

Kriminalni milje

SOA u izvješću potvrđuje suradnju kriminalnih skupina u Hrvatskoj s onima iz država regije. Suradnja se odvija kroz skrivanje pripadnika suprotstavljenih kriminalnih skupina iz regije, zbog čega postoji opasnost od širenja kriminalnih obračuna na teritoriju Hrvatske. Osim toga, istaknuti pripadnici kriminalnog miljea iz država regije pokušavaju financijski ulagati u Hrvatsku ne bi li na taj način oprali ilegalno stečeni novac. Također su registrirani kontakti pripadnika domaćeg i međunarodnog organiziranog kriminala sa sadašnjim i bivšim zaposlenicima pojedinih državnih institucija. Navodi se i kako je Hrvatska jedan od alternativnih pravaca dopreme kokaina iz Južne Amerike u Europu te se navodi kako su osobe iz Hrvatske dobro pozicionirane među južnoameričkim kriminalnim skupinama. Hrvatska se nalazi i na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute.

Balkanska ruta

U izvješću se navodi kako je pojačani nadzor državne granice doveo do pomicanja glavnine balkanske rute prema pravcima koji ne prelaze preko Hrvatske, što je, pak, utjecalo na pad krijumčarskih aktivnosti na ruti koja prolazi hrvatskim teritorijem.

SOA u 2014. kroz brojke

290 raznih analitičkih uradaka upućeno državnom vrhu

8700 sigurnosno-obavještajnih informacija upućeno raznim državnim institucijama

5933 sigurnosne provjere - dosad najviše u jednoj godini

16 prijetnji štićenim osobama je obrađeno

324 milijuna kuna iznosi proračun SOA-e

ANALIZA DOMAĆIH NEONACISTA ‘Ekstremna desnica nije prijetnja državi’

U svjetlu najnovijih događaja na nogometnoj utakmici Hrvatska-Italija u Splitu, treba naglasiti da djelatnici SOA-e prate i događanja unutar navijačkih skupina. U samom izvješću šturo se napominje kako je pojava ekstremizma zabilježena i kod pojedinaca unutar navijačkih skupina. Što se tiče ostalih ekstremističkih skupina, u izvješću se navodi da je ekstremistička scena u Hrvatskoj malobrojna i slabo organizirana. U sferi desnog ekstremizma kontinuirano djeluju pripadnici hrvatskih ogranaka neonacističkih i sličnih organizacija. Oni se nastoje povezati s istomišljenicima unutar Europske unije. No, u SOA-i zaključuju da je njihov potencijal ugrožavanja nacionalne sigurnosti minimalan. Slična je situacija i s pripadnicima anarhističkih skupina koji pripadaju lijevom ekstremizmu. Pripadnici tih skupina u kontaktu su s anarho-terorističkim pojedincima u inozemstvu. No, njihov je aktivizam nenasilan i uglavnom se sastoji od sudjelovanja na anarhističkim skupovima. U Hrvatskoj su evidentirani i zagovornici četničkog pokreta. Oni su, prema navodima iz izvješća, u kontaktu s četničkim organizacijama u susjednim državama, ali i šire.

U izvješću se navodi kako sigurnosne prilike u regiji obilježava i javno djelovanje velikosrpskih ekstremističkih organizacija, uz pojave povijesnog revizionizma. Njihovo je djelovanje usmjereno protiv NATO-a i Europske unije. Takav stav prema tim savezima manifestira se i priključivanjem dijela pripadnika četničkog pokreta proruskim postrojbama u ukrajinskom sukobu.

Tagovi

Izdvajamo