Državni dug koji uključuje vanjski i unutarnji dug središnje države, te izvanproračunske fondove i lokalnu državu, iznosio je krajem veljače ove godine 165,2 milijarde kuna, pokazuju podaci Ministarstva financija. U mjesec dana taj je dug povećan za sedam milijardi kuna, a udjel javnog duga u BDP-u skočio je s 46,4 posto BDP-a na 48,5 posto.
Punjenje proračuna
U zaduživanju tijekom veljače, glavnu je riječ vodio državni proračun. Prema podacima iz mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, središnja je država tijekom veljače povećala svoj dug za 4,5 posto, ili za 6,7 milijardi kuna. Taj je podatak iznio HNB još krajem svibnja i pritom je naveo da je povećanje duga najvećim dijelom “posljedica većih izdanja trezorskih zapisa od dospjelih iznosa”. U veljači su izdana dva trezorska zapisa denominirana u eurima u vrijednosti 764 milijuna eura.
Kako bi financirala manjak u proračunu, država je na početku godine sklonija kratkoročnom zaduživanju putem trezorskih zapisa. Bilo je to svojevrsno premošćivanje do prodaje srednjoročnih obveznica u travnju koje je upriličeno u Americi.
Najveći dio javnog duga, čak 155,3 milijarde kuna, odnosi se na središnju državu. U Ministarstvu financija napominju kako se središnja država najviše zadužuje na domaćem tržištu i unutarnji dug čini 67,3% ukupnog duga.
Od ukupno osam milijardi kuna duga izvanproračunskih korisnika, 72,7 posto odnosi se na domaći dug. Kod lokalne države taj je udio još i veći. No, slika zaduženosti javnog sektora manje je prihvatljiva ako se u nju uključe državna jamstva i HBOR.
Domaći dug
Izdana držana jamstva krajem veljače iznosila su 46,9 milijardi kuna (119,6 milijuna kuna više nego u siječnju), što je 13,8 posto BDP-a. Ukupni dug HBOR-a je 13,9 milijardi kuna. Zbroje li se dug opće države, jamstva i dug HBOR-a, javni dug iznosi 226 milijardi kuna, što je čak 66,4 posto BDP-a, znatno iznad europskog ograničenja od 60 posto BDP-a.
Preoptimistična predviđanja ministra financija Linića
Rastu zaduženosti najviše je pridonio manjak u proračunu. Podaci govore da je dug središnje države na kraju u 2007. godine iznosio 32,9 posto BDP-a da bi upravo dosegao 48,5 posto. Za Hrvatsku, kao i za većinu europskih zemalja, danas je ključno pitanje kako stabilizirati javni dug. U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje koje je prošlog tjedna prezentirao ministar financija Slavko Linić, država planira obuzdati javni dug. Ovogodišnja razina od 51,7 posto (uključena jamstva brodogradnji) trebala bi se zadržati i 2015. godine. No, Vlada ne isključuje mogućnost da stvari budu još i bolje.
- U slučaju ostvarivanja većih nedužničkih prihoda financiranja od planiranih može se očekivati i brža prilagodba, odnosno snažniji zaokret u trendovima kretanja udjela javnog duga u BDP-u, stoji u smjernicama koje su ocijenjene kao prilično optimistične.