Ako se proces prilagodbe nastavi na ovaj način, neće se ništa promijeniti. Jer, čini se da nisu ukinute nepoštene trgovačke prakse, nego su samo skrivene u neto cijenu. Tako, ukratko, dobavljači komentiraju Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je donesen krajem prošle godine.
Cilj i svrha tog zakona je, podsjetimo, uspostava, osiguranje i zaštita sudionika u lancu opskrbe hranom od nepoštenih trgovačkih praksi i korištenja značajne pregovaračke snage u odnosu između dobavljača i trgovca, odnosno između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača.
Tvrtke koje su dobavljači trgovcima moraju uskladiti svoje poslovanje sa zakonom do propisanog roka - 31. ožujka 2018. S obzirom na visoke kazne, trgovcima, prerađivačima i otkupljivačima je u interesu što prije uskladiti ugovore s novim zakonom.
Različita tumačenja
No, kako nam otkrivaju neki od dobavljača, u dosadašnjim pregovorima s trgovcima prilikom godišnjih ugovaranja za poslovnu godinu 2018. naišli su na različita tumačenja zakona, kao i na različite zahtjeve trgovaca. Ako bi ih pokušali svesti u jednu rečenicu, onda bi to bilo ovako: trgovci žele u periodu prilagodbe sve oblike nepoštene trgovačke prakse, koji su sada i jasno definirani zakonom, a koje su imali u dosadašnjim ugovorima s dobavljačima, pretočiti u neto cijenu.
Tako bi se dosadašnja fakturna cijena umanjila za postotak svih vanfakturnih rabata, bonusa i naknada te bi se od 1. travnja primjenjivala tako umanjena neto nabavna cijena proizvoda.
Primjerice, proizvod se dosad fakturirao po cijeni od 10 kuna, a kroz razne bonuse i vanfakturne rabate dobavljaču se umanjila cijena za 30 posto te je u konačnici dobavljač za svoj proizvod dobio sedam kuna.
- Zahtjev trgovaca je da se od 1. travnja 2018., a neki i ranije, taj isti proizvod prodaje po neto cijeni umanjenoj za 30 posto, plus još dva-tri posto poboljšanja uvjeta za 2018. u odnosu na uvjete iz 2017. Dakle, proizvod bi trebali prodavati po cijeni od 6,70 kuna. Stav trgovaca jest da se nama kao dobavljaču ništa ne mijenja i u konačnici ćemo dobiti za svoj proizvod isto kao i dosad.
No, to nije tako iz više razloga. Prvo, mi kao otkupljivač i prerađivač nećemo i ne možemo svojim dobavljačima umanjivati cijenu proizvoda za npr. kalo, rastep, lom, krađu i slično, a trgovci nama žele te stavke koje su dosad koristili pretočiti u neto nabavnu cijenu. Time smo u još lošijoj poziciji nego dosad. Također, dosadašnja fiksna ulaganja u gradnju novih objekata ili preuređenje postojećih objekata preračunavaju u postotak od dosadašnjeg prometa i uključuju ga u izračun nove neto nabavne cijene - komentira Dejan Aleksić, direktor prodaje u Marinadi, proizvođaču pasteriziranog voća i povrća koji je dio AgroFructus Grupe.
Dodaje da se u pregovorima navodi i da ako to ne žele prihvatiti, neće nastaviti suradnju i više im ne mogu biti dobavljač.
- To je opet kršenje zakona u smislu korištenja značajne pregovaračke snage, kojom žele postići svoj nezakonit cilj u periodu prilagodbe, kako bi od 1. travnja bili čisti pred zakonom - smatra Aleksić.
U Hrvatskoj je, uzgred rečeno, velik broj malih dobavljača koji su izrazito ovisni o svojim kupcima i ne mogu si dopustiti raskid suradnje te bi u konačnici mogli biti prinuđeni prihvatiti ovakve zahtjeve trgovaca kako bi sačuvali posao i radna mjesta.
Usporedba ugovora
Zbog toga Aleksić smatra da bi se proizvođači trebali udružiti, čak i neformalno, te bi tako kroz zajedničke stavove prema trgovcima došli barem u ravnopravniji položaj u pregovorima, ako ne i u poziciju da trgovci dva puta razmisle prije nego što im zaprijete prekidom suradnje.
- Volio bih dati pozitivnu ocjenu zakonu koji je donesen s dobrom namjerom i ispravnim ciljem, ali ako se dopusti trgovcima da se na ovaj način prilagode, dobavljači će biti u još lošijoj poziciji i za njih ovaj zakon neće donijeti ništa dobro ni pozitivno - jasan je Aleksić, koji nudi rješenje: ugovor za 2017. iz kojega se vide svi bonusi i rabati treba usporediti s novim ugovorima za 2018. u kojima će biti iskazana neto cijena i tada se odmah vidi je li trgovac ili bilo koji drugi subjekt u lancu opskrbe hranom poštivao zakon ili ga je zaobišao i izigrao.
Ništa manje kritičan nije ni Zvonko Popović, vlasnik donjomiholjačkog Kanaana, tvrtke koja se bavi proizvodnjom snack proizvoda. Iznosi iste dileme i kaže da se za njih ništa nije promijenilo niti će se promijeniti jer je zakon takav da to ne može učiniti.
Populistički zakon
- Odnos između dobavljača i trgovaca je ostao isti. Rabati koje mi dajemo neće se više zvati kao što su se dosad zvali, a bilo je od 10 do 15 različitih vrsta rabata, i neće ih više biti.
No, važno je naglasiti da niti jedan dobavljač neće dobiti ni jedan posto veću cijenu zato što je zakon promijenjen jer su ukinuti nazivi svih rabata. Nije se zakonom željelo pogodovati dobavljačima niti im pomoći da se othrvaju velikim trgovačkim lancima koji velikim rabatima uništavaju dobavljače. Ovo je jedan od najjačih populističkih zakona koji sam vidio u posljednje vrijeme. Priča za malu djeci i javnost koji ne kuže koji su odnosi između dobavljača i trgovaca i kakvu snažnu polugu imaju u svojim rukama - oštar je Popović.
Smatra da su trgovci prejaki i da država ne može ništa učiniti.
- Ako država želi dobavljačima pomoći, neka nas oslobodi nameta i inspekcijskih nadzora. To će pomoći industriji, a ne ove populističke mjere - poručuje Popović.
Pet najčešćih nepoštenih praksi trgovaca
1. Pisani ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača koji nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga zakona ili obveze nametnute dobavljaču koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača.
2. Plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili otkupnom bloku.
3. Opći uvjeti poslovanja otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca koji nisu u skladu s odredbama ovoga zakona.
4. Mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora ili mogućnost otkaza ugovora s dobavljačem bez primjerenog otkaznog roka ili mogućnost jednostrane izmjene ugovora od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca.
5. Nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze.
Ministarstvo: Uvjetovanje cijena nije u skladu sa zakonom
Ministarstvo poljoprivrede u ponedjeljak je upozorilo da određivanje neto cijene za robu dobavljačima tako da se onu koja je bila određena u prethodno važećim ugovorima umanji za popuste i rabate, nije u skladu sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) su, kako se navodi, radi učinkovite provedbe toga zakona pripremili odgovore na pitanja vezana za njegovo tumačenje i provedbu.
"Dosadašnji upiti koji su pristigli u Ministarstvo poljoprivrede (...) ukazuju na moguću pojavu nekorektnih postupaka prema dobavljačima u kojima se uvjetuje određivanje neto cijene proizvoda na način da cijenu koja je bila određena u prethodno važećim ugovorima, odmah umanje za sve popuste i rabate koji su se do tada primjenjivali, neovisno o tome jesu li neki od njih zakonom utvrđeni kao nepošteni. Ovakvo nastupanje u pregovorima smatramo suprotnim cilju i svrsi ovoga Zakona te pozivamo sve dionike na tržištu da iskoriste ovu priliku i uspostave nove poštene trgovačke odnose u kojima se neće prikrivati nepoštene trgovačke prakse koje su prepoznate ovim Zakonom, na način da se prenose u nove odnose", ističu iz Ministarstva.
Napominju i kako je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja tijekom prosinca 2017. prikupila pitanja vezana uz primjenu Zakona te da dokument "Odgovori na pitanja adresata Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom" sadrži odgovore na 150 pitanja.
Iz Ministarstva također navode kako je problem nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom posebno naglašen u posljednje vrijeme, na što su upozoravali brojni poljoprivrednici i tvrtke iz prehrambene industrije.
Iz Ministarstva podsjećaju da bi Zakon primarno trebao urediti odnose na tržištu, pridonijeti kvalitetnijoj suradnji među poslovnim partnerima, ne ugrožavajući ničije poslovanje i razvoj. Namjera zakonodavca je ostvariti fer odnose na tržištu, zaštititi domaće proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače, sukladno praksi koju već niz godina provodi velika većina članica EU.
Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom utvrđena je lista niza nepoštenih praksi - a to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina, navode iz Ministarstva.
Ističu da, po stupanju zakona na snagu, više ne smije biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta, za krađu proizvoda s polica i sl.
Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom stupio je na snagu 7. prosinca 2017. godine, a cilj mu je uspostava, osiguranje i zaštitu poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom. Po Zakonu, do 31. ožujka 2018. godine trgovci, otkupljivači i prerađivači dužni su uskladiti ugovore koji su sklopljeni prije njegova stupanja na snagu.
Iz Ministarstva najavljuju da će tijekom veljače i ožujka u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komoro, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom poljoprivrednom komorom održati radionice u šest gradova - Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Pula i Varaždin - na kojim će predstavnici Ministarstva i AZTN-a predstaviti Zakon.