VELIKA ZEMLJIŠNA REFORMA

OTKRIVAMO Milijun hektara zemlje u koncesiju: Pročitajte sve o Vladinu poslu godine!

CROPIX

‘Vlada će jednom godišnje kontrolirati seljake: tko ne obrađuje zemlju, odmah mu se uzima koncesija!’

Zakon o poljoprivrednom zemljištu ovaj tjedan ide na radna tijela Vlade, a očekuje se da bi za dva tjedna biti izglasan!

Ambiciozan je to plan u kojemu bi od ukupno dva milijuna hektara obradivog zemljišta, u funkciju trebalo staviti čak milijun hektara zemlje koja je dosad bila neobrađena!

Glavni cilj zakona je proizvodnja hrane za domaće potrebe, a na tom poslu moglo bi se otvoriti 50.000 novih radnih mjesta. U Vladi očekuju povećanje BDP-a za 7 milijardi kuna godišnje. Od toga bi najmanje dvije milijarde kuna išlo direktno u proračun.

Hrvatska će moći računati na značajnu pomoć fondova EU za projekte primarne, a kasnije i intenzivne proizvodnje hrane. Rad povjerenstva za izradu zakona (u kojemu su bili predstavnici ministarstava poljoprivrede, gospodarstva, prostornog uređenja i pravosuđa, te poljoprivrednih proizvođača, stručnih i znanstvenih institucija) vodila je prof. dr. Vesna Gantner, pomoćnica ministra za poljoprivredu.

- Nakon 20 godina samostalne hrvatske poljoprivredne politike rezultati su poražavajući. Više od 50 posto poljoprivrednih površina ne obrađujemo, proizvodimo čak 50 posto poljoprivrednih proizvoda manje nego prije 1991., od izvoznika poljoprivrednih proizvoda pretvorili smo se u uvoznika, od sektora koji je sudjelovao sa 12 posto u BDP-u došli smo na šest posto. Od gospodarske grane koja je pokretala gospodarstvo spali smo na granu koja se doživljava kao uteg.

Mi mislimo da poljoprivreda u Hrvatskoj ima budućnost! - kaže pomoćnica ministra, 33-godišnja Osječanka iza koje su i četiri javne raspave o zakonu. Ona nam je i pomogla u predstavljanju zakona odgovorima na naša pitanja.

17 pitanja i odgovora za sve koji žele u poljoprivredu

1. Koliko hektara poljoprivrednog zemljišta ima Hrvatska?

Od 3,2 milijuna hektara poljoprivrednih površina utvrđenih 1990., jedan dio, zbog izuzetno dugog razdoblja nekorištenja, pretvoren je u šume, vodno-gospodarske namjene ili je obuhvaćen prostornim planom za druge namjene. U privatnom se vlasništvu nalazi oko 70 posto zemljišta. Trenutno je u sustavu potpora 1 milijun hektara.

U državnom vlasništvu je 890 tisuća hektara. No, država želi dati u zakup i staviti u proizvodnju i privatno neobrađeno poljoprivredno zemljište.

- Bili bismo zadovoljni kada bi se u funkciju stavilo oko milijun hektara, a u prvom mandatu oko 600.000 hektara državne zemlje - kaže pomoćnica ministra.

Vlasnik, koji želi svoje privatno zemljište dati u najam ili prodati, činit će to uz pomoć Agencije za poljoprivredno zemljište. Pravo prvenstva na to zemljište ima suvlasnik, zatim susjed, a onda ostali poljoprivredni proizvođači. Uz uvjet da svi prihvate cijenu koju traži vlasnik zemlje.

2. Kada će biti raspisan prvi natječaj i potpisani ugovori za zakup zemljišta?

Prvi će javni poziv biti raspisan odmah nakon stupanja na snagu novog zakona i Uredbe o gospodarskom programu. Na tom, prvom, natječaju će se riješiti 100.000 hektara zemlje koja je na privremenom raspolaganju.

3. Temeljem kojih kriterija će zemlja ići u zakup?

Glavni kriterij je gospodarski program koji prvenstveno vrednuje optimalizaciju poljoprivrenih resursa kojima raspolaže gospodarstvo (stočarstvo bez zemlje, posebne proizvodnje - sjemenarstvo, broj zaposlenih, raspoloživa mehanizacija…).

- Gospodarski program vrednuje i znanje, sposobosti, investicije kojima gospodarstvo raspolaže i osigurava mu da najbolje koristi poljoprivredno zemljište - objašnjava Vesna Gantner.

4. Tko se sve može prijaviti na natječaj?

Prioritet će imati tvrtke i obiteljska gospodarstva koja se bave poljoprivredom. U ovom su trenutku u Hrvatskoj 230.173 obiteljska gospodarstva koja koriste 1,1 milijun hektara zemljišta i 2155 tvrtki koje koriste 210.000 hektara zemljišta.

Na natječaj se mogu javiti i osobe i tvrtke koje se ne bave poljoprivredom, ali pod uvjetom da imaju odličan gospodarski program ili biznis plan. Znači, na natječaj se može javiti i trenutačno nezaposlena osoba, ali u tom će slučaju morati dobiti maksimalni broj bodova na biznis planu.

I drugo, vjerojatnije je da će ta osoba dobiti zemljište za koje su oni koji se ozbiljno bave poljoprivredom manje zainteresirani. Ali, ako bude onih koji žele pokrenuti proizvodnju, recimo, u Lici, i to im je prvi posao u poljoprivredi, moći će biti kandidati za koncesiju.

- Ovo je vrlo ambiciozan i težak zadatak čije ostvarenje ovisi o funkcioniranju cijelog državnog aparata, ali na nama je da ga realiziramo jer će zemljišna politika dugoročno omogućiti i povećanu konkurentnost poljoprivrede i prehrambene industrije - kaže Vesna Gantner.

5. Što poljoprivrednik mora imati da bi se javio na natječaj?

Gospodarski program je ključan. Poljoprivrednik mora kroz gospodarski program, koji će biti prilagođen i pojednostavljen, pokazati stanje svoga gospodarstva i resursa kojim raspolaže. Morat će prikazati koliko ima zemljišta, koliko mu nedostaje zemlje, koliko ima zaposlenih, kakva mu je mehanizacija, osposobljenost. Drugo, u gospodarskom programu morat će biti precizan biznis plan kojim će pokazati kako misli koristiti zemljište i koje rezultate u proizvodnji očekuje.

- Gospodarski program popunjavat će se uz pomoć stručnih institucija - ističe pomoćnica ministra.

6. Svaki poljoprivrednik koji se javi dobit će bodove. Što će se najviše bodovati?

Ako mljekar već ima uspješnu proizvodnju i nedostaje mu još zemlje da je dodatno razvije, dobit će značajan broj bodova na količinu zemlje koju ima, ali i na onu koja mu nedostaje, zatim na mehanizaciju, na obrazovanje. Ako on i njegovi zaposlenici imaju završenu poljoprivrednu školu, dobit će dodatne bodove.

7. Kakve će biti cijene zemljišta?

To ovisi o lokaciji. Najskuplja zemljišta su u Slavoniji jer je tamo zemlja najkvalitetnija. Danas se cijene godišnjeg zakupa kreću od 300 do 2000 kuna godišnje po hektaru. Konačnu cijenu određivat će Agencija za poljoprivredno zemljište.

Konačna cijena ovisit će i o rezultatu nadmetanja ponuđača, znači određivat će se po kriteriju tko ponudi više, ali uz uvjet da je maksimalna cijena dvostruka od početne.

Početne cijene određene su Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede. Početne cijene za državno zemljište, kreću se, od 200 do 700 kuna godišnje po hektaru. Cijene koje traže privatni vlasnici su daleko veće od ovih koje će ponuditi država za svoje zemljište.

8. Hoće li poljoprivrednik dobivati poticaje za proizvodnju na zemlji u zakupu?

Dobit će ako podnese zahtjev za poticaje.

9. Zašto su u zakonu izjednačene pravne osobe (tvrtke) i vlasnici obiteljskih gospodarstava?

- Dosadašnji termini OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) i obrt ostaju, ali se ne razlikuju po prioritetima u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Jedan od razloga je dosadašnja zloupotreba pojedinaca koji su prema potrebi i vrlo jednostavno registrirali ‘što god trebalo’ da bi bili u prioritetu za zemljište. Zato imamo pojedince vlasnike i obrta i OPG-a i nekoliko OPG-a na jednoj adresi i d.o.o. Pogotovo je to bio slučaj pri kupnji zemljišta kada je interes bio strašno velik - objašnjava pomoćnica ministra.

10. Čije je zemljište nakon isteka koncesije od 50 godina?

- Naš prijedlog je da se državno zemljište daje u zakup na 50 godina, što je sasvim dovoljan rok za amortizaciju ulaganja. Nakon toga zemljište ostaje državno - kaže pomoćnica ministra.

11. Tko će kontrolirati da li se doista proizvodi na zemljištu ono što je dogovoreno?

Agencija za poljoprivredno zemljište. I tu je ključan gospodarski program. Osim što služi prilikom natječaja, program služi kao osiguranje da će poljoprivrednik u razdoblju zakupa doista realizirati sve što je naveo u gospodarskom programu.

Svake godine poljoprivrednik će morati pisati izvještaje Agenciji za poljoprivredu i obrazložiti ostvaruje li program i koristi li zemljište onako kako je dogovoreno. Ako se utvrdi da je prozivodnja zapela, ugovor se raskida.

- Na ovaj način uvodimo odgovornost sudionika, a ne kao dosad kada je program bio lista lijepih želja koje nije trebalo ostvarivati - kaže pomoćnica ministra.

12. Hoće li poljoprivrednik koji prestane obrađivati zemlju u zakupu imati sankcije?

Ako ne proizvodi ništa na toj zemlji, poljoprivredniku se zemlja uzima i daje drugom proizvođaču.

- Poanta je: tko želi raditi imat će zemlju - kaže pomoćnica ministra.

13. Tko će sve sudjelovati u dodjeljivanju koncesije?

Odluku o dodjeljivanju koncesije donosit će povjerenstva u kojima će biti predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljoprivrivredno zemljište i jedinice lokalne samouprave.

Ako općina ili grad pripremi svu potrebnu dokumentaciju za natječaj, onda njima ostaje 50 posto prihoda od koncesije.

- Ostavljanjem polovice sredstava lokalnoj samoupravi željeli smo ih potaknuti da o ovome razmišljaju kao o svojoj vrijednosti te da zajedno s Agencijom za poljoprivredno zemljište budu servis proizvođačima, da omoguće brzo i efikasno stavljanje zemljišta u funkciju - kaže pomoćnica ministra.

14. Kako će obiteljska gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom moći doći do zakupa državne zemlje?

Gospodarskim programom prikazat će svoje sadašnje stanje proizvodnje, nedostatak poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju te planove za budućnost.

- Ako za optimalnu proizvodnju nedostaje zemljišta, kroz bodovanje programa gospodarstvo će biti u prioritetu i u odnosu na ostale ostvariti pravo na zakup zemljišta - kaže pomoćnica ministra.

15. Postoji li mogućnost da i inozemne tvrtke postanu vlasnici zemlje, iako imamo grace period koji to ne dopušta sedam godina nakon ulaska u EU?

- Svaka uređena zemlja EU ima mehanizam kontrole vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, a prijedlogom zakona uvodimo ga i mi.

Nigdje se izrijekom ne navodi da vlasnici zemlje ne mogu biti stranci nakon isteka moratorija, ali mehanizmom kontrole i uvođenja prava prvenstva te prava prvokupa, koje provodi Agencija, usmjerava se proces okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta na domaće poljoprivredne proizvođače.

Sve je sukladno EU praksi, tako da nema te mogućnosti za koju ste pitali - kaže pomoćnica ministra.

16. Zašto država ne prodaje zemlju?

- Mislimo da je odluka o prodaji poljoprivrednog zemljišta bila kriva iz više razloga. Kao prvo, i ovdje smo stvorili neravnopravnost. Danas imamo pojedince koji su kupili od države i do 500 hektara zemlje u raznim varijantama, platili je od 1000 do 5000 eura po hektaru, a sutra će njegova vrijednost biti do deset puta veća. Istodobno najveći broj poljoprivrednih proizvođača to nije mogao napraviti - kaže pomoćnica ministra i dodaje:

- Vlasništvo zemljišta nije preduvjet za bolju proizvodnju, što se vidi iz činjenice da je danas 70 posto poljoprivrednog zemljišta privatno, i jako veliki dio tog zemljišta se uopće ne obrađuje, a proizvodnja pada. Stoga smatramo da je prodaja samo špekulativnog karaktera i to ne podržavamo.

17. Hoće li na bilo koji način novi zakon i Agencija protežirati velike sustave, kako prigovaraju seljačke udruge, jer od 180.000 registriranih gospodarstava, njih čak 120.230 obrađuje manje od tri hektara?

- Prvo bi trebali vidjeti koliko zemlje imaju oni koji vode udruge i vidjeti koga zastupaju te jesu li oni “mali” proizvođači - kaže Vesna Gantner. - Čak sam - dodaje - gledala prilog gdje naš poljoprivrednik s vrhunskom i velikom mehanizacijom, koji obrađuje par stotina hektara zemlje, to izjavljuje pa mi je poslije toga bilo još manje jasno tko je u ovoj priči veliki i krupni kapital. Zemljište će koristiti oni koji su dobri i oni koji mogu razviti proizvodnju.

- Danas ima “malih” proizvođača koji jako dobro žive od zemlje, kao i “velikih” koji unatoč vrlo velikim poticajima ne žive dobro - kaže i dodaje: - Cilj nam je na ovaj način favorizirati uspješnije proizvođače bez obzira na njihovu veličinu, a to će potaknuti proizvodnju.

Namjera nam je kroz ovih dodatnih jedan milijun hektara popraviti strukturu naših postojećih poljoprivrednih proizvođača, bez obzira na veličinu, omogućiti im da mogu biti konkurentniji Što se investicija tiče, na raspolaganju nam je od 2014. 333 milijuna eura II. stupa godišnje potpore. Od toga barem 40 posto možemo iskoristiti u investicijama.

Izdvajamo