SUSPENDIRANI NASTAVNICI

OTKRIVAMO, NA LISTI SRAMA 26 POLICAJACA Drugi čovjek HDZ-a Milijan Brkić Vaso prepisao diplomski od početka do kraja!

    AUTOR:
    • Tomislav Novak

  • OBJAVLJENO:
  • 21.11.2012. u 18:53

Biljana Gaurina/CROPIX

Glavni tajnik HDZ-a prepisao je diplomski rad 2009.

Interna revizija MUP-a na Policijskoj akademiji u Zagrebu, što je najviša razina školovanja za policajce u Hrvatskoj, otkrila je falsificirane diplomske radove. Nastavnici Visoke policijske škole, Franjo Magušić i Mato Pušeljić, zbog toga su udaljeni iz službe. Njima se na teret stavlja teža povreda službene dužnosti, doznali smo u MUP-u.

KOMENTAR JELENE LOVRIĆ Nakon Sanadera koji je pokrao pola države, sada je glavni operativac HDZ-a ukrao diplomski rad! Princip je isti, sve su ostalo nijanse!

Povjerenstvo škole, koja je u sastavu Policijske akademije, utvrdilo je da su ta dvojica, kao nastavnici, znali da ukupno ima 26 diplomskih i specijalističkih radova čiji se sadržaji u bitnim dijelovima ili u cijelosti podudaraju, odnosno da su prepisani.

Mentori za plagijatore

Sumnjiči ih se da su kao mentori sudjelovali u njihovoj izradi i, unatoč očitom prepisivanju i plagiranju, dopustili njihovu obranu.

Riječ je specijalističkim radovima koji su nastali od 1. siječnja 2008. do 16. listopada 2012., a nepravilnosti su utvrđene sasvim slučajno. Naime, Visoka policijska škola već neko vrijeme uvodi i prilagođava digitalni sustav nadzora, praćenja i pohrane specijalističkih i završnih radova svojih polaznika. Zato je i utemeljeno povjerenstvo od pet djelatnika škole.

Odmah u početnoj fazi zadatak toga povjerenstva bio je pregled radova. Kako doznajemo iz izvora bliskih Akademiji, tada su utvrdili da se u većem broju završnih i diplomskih radova pojavljuju isti ili vrlo slični naslovi. Povjerenici su zbog toga detaljnije istražili napisano i shvatili da se mnogi podudaraju u potpunosti, a ostali u onim najbitnijim dijelovima.

Ugledni falsifikatori

Među imenima polaznika koji su pod sumnjom da su prepisivali, doznajemo iz izvora bliskih Policijskoj akademiji i MUP-u, i sadašnji je tajnik HDZ-a Milijan Brkić, kojeg je na to mjesto u svibnju postavio novi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. On je 2010. napisao rad “Organizacijske razine MUP-a Republike Hrvatske”, za koji je revizijom utvrđeno da je identičan radu polaznika Stanka Tomića iz 2009. godine. Radovi se toliko podudaraju da nam kažu da je različit samo naslov, koji kod Tomića glasi: “Policijske organizacijske strukture”.

Brkić, koji je Karamarkov najbliži suradnik, neupitni drugi čovjek HDZ-a i odnedavno povjerenik zagrebačkog HDZ-a, studirao je kriminalistiku, a od 1991. je pripadnik specijalnih postrojbi. Zatim je postao šef zagrebačkog odjela SOA-e, a ubrzo i zamjenik ravnatelja Vladimira Fabera.

Nalaz povjerenstva dovodi Milijana Brkića u prilično neugodan položaj. Premda još nije jasno postoji li kaznena odgovornost (sa slučajem je upoznato Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu), Brkićev falsifikat nije moralan i etičan postupak. Štoviše, njegova pozicija u hijerarhiji HDZ-a i, konačno, dužnost saborskog zastupnika obvezuje ga na visoke moralne standarde. Falsificiranje diplomskog rada za svaku je javnu osudu te govori o njegovu političkom, pa i osobnom kredibilitetu. Ni šefu stranke Tomislavu Karamarku, koji javno govori o preporodu HDZ-a nakon turobne ere netom osuđenog Ive Sanadera, otkriće Brkićeva falsifikata ne daje na vjerodostojnosti. Bit će stoga zanimljivo vidjeti što će napraviti Karamarko. U HDZ-u su jučer poručili kako za nalaz revizije ne znaju i da, shodno tome, još ne znaju kako će dalje postupati.

Bandićev čuvar

Među ostalim medijski eksponiranim polaznicima pod sumnjom za prepisivanje, prema nalazima toga povjerenstva, jest i Robert Ljutić kojeg su mediji nakon incidenta u Galjufovoj ulici prozvali tjelohraniteljem Milana Bandića. Naime, u listopadu 2007., Bandića su stanari, nezadovoljni preuređenjem ulice, gađali jajima, a Ljutić, osobni prijatelj i bliski suradnik, pomogao mu je da se izvuče iz neugodne situacije.

Zbog postojanja utemeljene sumnje da su svojim propustima i djelovanjem počinili težu povredu službene dužnosti, protiv nastavnika će biti proveden disciplinski postupak koji je predložio glavni ravantelj policije Vlado Dominić.

Postavlja se pitanje kako će za prepisivanje, ako se ono utvrdi bez sumnje, odgovarati polaznici Visoke policijske škole. Doktor filozofije Tomislav Bracanović i sam je sudjelovao u otkrivanju plagijatora u slučaju Zdravka Radmana.

- Kod nas je plagiranje znanstvenih i diplomskih radova rijetko sankcionirano.

Koliko ja znam, ne postoji zakonsko uporište da plagijatori kazneno odgovaraju. Čini mi se da je to više stvar sramote.

Magušić uči taktiku, a Pušeljić obuku policije

Franjo Magušić je diplomirao na Vojnoj Akademiji u Beogradu, na smjeru pješaštvo, a magistrirao na Fakultetu političkih znanosti. Kao policajac je radio u nekoliko policijskih postaja pa nakon toga postao profesor na Policijskoj školi gdje predaje područje taktike policijskog postupanja te specijalne policije, interventne policije i pirotehničara. Rođen je u Brodancima kod Bizovca 1957. godine, a na Visokoj policijskoj školi bavi se policijskim postupanjem s aspekta taktika i zakonitosti postupanja. Kao njegov najvažniji stručni rad na stranici MUP-a naveden mu je rad iz 1997. : Rukovođenje i zapovijedanje, posebni dio.

Visoki profesor Mato Pušeljić je pak s Petrom Veićem, Stjepanom Grubišićem i drugim autorima napisao Priručnik za obuku policajaca koji je doživio nekoliko izdanja . Taj je njegov rad je citiran prilikom krvave pljačke banke u Sesvetama kada je ubijen policajac Ivan Grbavac jer se patrola, koja se pojavila na mjestu događaja, nije striktno držala uputstava iz priručnika za obuku.. Iako njegova biografija nije navedena na internetskoj stranici Visoke policijske škole u kojoj je viši predavač, Pušeljić se spominje prilikom osnivanja podružnice Strukovne udruge kriminalista 2010. godine.

Tada je okupljenima najavio predstojeću reformu sustava obrazovanja u policiji, te između ostalih najavio novi cilj: vratiti Sveučilišni studij kriminalistike i doktorski studij. Sudjelovao je u nastajanju čitavog niza stručnih članaka, ponajviše o reformama sustava i policijskom postupanju

I oni su prepisivali

Mnogi protagonisti javnog, znanstvenog i političkog života bili su razotkriveni kao plagijatori različitih radova. Podsjećamo na najvažnije slučajeve proteklih godina...

Asim Kurjak:

Kurjak se samo ispričao

Asima Kurjaka je za plagijat dva znanstvena rada prije sedam godina optužio ugledni britanski znanstveni časopis British Medical Journal. Povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta zaključilo je kako su radovi Asima Kurjaka doista plagijati. Sve je počelo kada je sir Iana Chalmers u jednom broju BMJ-a objavio teskt o Kurjaku kao primjeru neprocesuiranog višestrukog plagijatora na kojeg WHO već 15 godina upozorava Hrvatsku. Kurjak na kraju nij e snosio nikakvu odgovornost i oslobođen je optužbi jer se ispričao autorima koje je, kako je tada objasnio, samo zaboravio navesti u popisu autora koje je ekstenzivno citirao.

Anto Đapić:

Đapića je sudac oslobodio

Tadašnji predsjednik HSP-a Anto Đapić i Boris Kandare u ‘aferi magisterij’ obojica su još 2005. godine oslobođeni optužbe da su zloporabili položaj i ovlasti te poticali na zlouporabe na Općinskom sudu u Splitu. Tadašnji predsjednik Vijeća Robert Pešutić u presudi je ustvrdio kako je dokazano da je Đapić većim dijelom prepisao magistarski rad iz radova tadašnjeg mentora Kandarea, ali da se time ne može baviti sud već Fakultetsko Vijeće splitskog Pravnog fakulteta koje je Đapiću dodijelio akademski stupanj magistra pravnih znanosti. Nije ni dokazano da je Đapić Kanderea poticao na plagijat, niti da su povrijeđena njegova autorska prava. Đapić je tvrdio kako je ionako riječ o političkom obračunu.

Zdravko Radman:

Prepisao članak

Dr. Zdravko Radman, mlađi brat poznatog akademika Miroslava Radmana 2007. godine sumnjičio se za plagijat. Naime, sedmorica filozofa prijavila su ga da je u članku ‘The Ethical Mind: An Outline’ objavljenom na engleskom jeziku u časopisu hrvatskoga filozofijskog društva Synthesis philosophica, gotovo doslovce prepisao članak ‘Does Neuroscience Refute Ethics?’ objavljen na internetu pod pseudonimom Lucretius.

Izdvajamo