Ovršni zakon koji je stupio na snagu 15. listopada prošle godine uskoro bi trebao pretrpjeti prve izmjene. Ministarstvo pravosuđa će, kako doznajemo, krajem ovoga ili početkom idućeg tjedna objaviti i u javnu raspravu pustiti izmjene Ovršnog zakona. Mijenja se što sadržajno, a što nomotehnički oko 70 odredbi toga zakona. Izmjenama se, doznajemo u Ministarstvu pravosuđa, željelo postići tri cilja: povećati učinkovitost ovršnog postupka, spriječiti zloupotrebe te ojačati pravni okvir koji će štititi kako one koji su pod ovrhom, tako i ovrhovoditelje.
NOVI OVRŠNI ZAKON Ne možete otplaćivati kredit za stan? Spasite dom plaćanjem najamnine
Građani u blokadi
Kako je u Hrvatskoj nešto više od 269.000 građana s blokiranim računima zbog dugovanja, a među njima je velik broj onih koji ne mogu otplaćivati stambene kredite, dio izmjena tiče se upravo njih. Nakon primitka rješenja o ovrsi nad nekretninom u kojoj živi, dužnik će u roku od osam dana od suda moći zatražiti da mu dopusti da i nakon što mu stan ode “na bubanj” neko vrijeme ostane živjeti u njemu. Taj rok će biti ili šest mjeseci ili godinu dana (radna skupina još ga nije precizno definirala) kako bi dužnik koji je u ovrsi ostao bez stana imao vremena pronaći novi krov nad glavom. U tome će razdoblju, međutim, novom vlasniku svog nekadašnjeg stana morati plaćati najam.
Bez OIB-a poništenje
Zakonskim izmjenama dužniku će se omogućiti da nakon što dobije rješenje o ovrsi ovrhovoditelju, umjesto nekretnine u kojoj živi, kao naknadu ponudi neku drugu imovinu: vikendicu, automobil, ušteđevinu ili slično. Prema sadašnjem zakonskom rješenju, naime, ovrha se obavlja isključivo nad onom imovinom koju je odabrao ovrhovoditelj.
Zakonske izmjene donose i promjenu načina prodaje nekretnine koja je pod ovrhom: ona će se prodavati na elektroničkoj dražbi, što znači da zainteresirani kupci neće morati, kao dosad, na dan dražbe dolaziti na sud, nego će u njoj sudjelovati elektroničkim putem. To bi trebalo proširiti broj mogućih kupaca takve imovine, a time i povećati njezinu cijenu. Podiže se i donja granica za koju se nekretnina na dražbi može prodati s dosadašnje polovice vrijednosti nekretnine na 60 posto procijenjene vrijednosti.
Izmjenama Ovršnog zakona nastojat će se stati nakraj praksi da žrtva ovrhe ponekad postaje građanin koji nikome nije dužan, ali nosi isto ime i prezime kao onaj koji jest. Želi li ovrhovoditelj zaista realizirati svoj ovršni nalog, morat će javnom bilježniku ili sudu dostaviti precizne podatke o dužniku kako bi sud ili javni bilježnik od Porezne uprave mogli dobiti dužnikov OIB. Samo ovršni nalozi s OIB-om bit će poslani dužniku, dok će se oni bez OIB-a poništavati.
Ovrha i osobni bankrot
No, hoće li najavljene mjere olakšati položaj dužnika kojima zbog teškoća s vraćanjem stambenih kredita prijeti pljenidba stanova, pitali smo jednog od utemeljitelja udruge Franak, ekonomista Tomislava Prpića. - Hrvatska mora učiniti ono što se najavljuje već pet godina, a nikako da se učini - donijeti zakon o osobnom bankrotu kako bi se u postupku osobnog stečaja utvrdilo koji su dugovi nastali krivnjom pojedinca, a koji su posljedica drugih okolnosti. Građanima se mora omogućiti isto ono što je u predstečajnoj nagodbi i stečaju omogućeno tvrtkama: otpis dijela dugova kako bi se na kraju i pojedincu omogućilo da dođe na nulu i krene dalje - tvrdi Prpić.