DRUGI ČOVJEK AMERIKE

OTKRIVAMO RAZLOGE DOLASKA JOEA BIDENA Američki je cilj izvući Srbiju iz ruskog zagrljaja, smanjiti turski utjecaj na BiH, a RH mora biti lider regije

Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Inicijativa da američki potpredsjednik Joe Biden posjeti Zagreb došla je od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ali ju je svesrdno prihvatila i Bijela kuća. Bidenov dolazak poklopio se s osjetljivim trenutkom kada se Europa bori protiv terorizma, a sve je više i terorističkih prijetnji iz Bosne i Hercegovine pa je američkoj administraciji izuzetno važno vratiti se “za stol” na jugoistoku Europe.

“Vagalo se je li iz sigurnosnih razloga trenutak da Biden dođe u Europu, ali je ocijenjeno da Hrvatska ima veliko iskustvo u organizaciji skupova i da je uvijek do sada to radila besprijekorno”, rekao je Jutarnjem listu visoki diplomatski izvor, uz napomenu kako su Bijela kuća i sve službe koje sudjeluju u pripremama Bidenova puta zaključili da nema razloga odgađati dolazak potpredsjednika.

Vjerska radikalizacija

Zagrebački izvanredni summit bit će važan iz najmanje tri razloga. Prvo, što će lideri jugoistoka od Bidena i predsjedavajućeg Europskog vijeća Donalda Tuska čuti koje se mjere poduzimaju u globalnoj borbi protiv terorizma. Istovremeno, predsjednici zemalja iz jugoistoka Europe prenijet će važne informacije oko tog gorućeg svjetskog pitanja drugom čovjeku Amerike, a to se posebno odnosi na trojicu članova Predsjedništva BiH, te šefove država Srbije, Kosova i Makedonije. Glavna tema razgovora bit će jačanje institucija država regije u borbi protiv vjerske radikalizacije. To se prije svega odnosi na jačanje policijskih i obavještajnih kapaciteta država u regiji te jačanje legitimnih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji.

Prema riječima naših sugovornika, razgovarat će se o tzv. hrvatskom modelu međucivilizacijskog dijaloga i odnosa s vjerskim zajednicama. Konkretno, kako primijeniti hrvatski model odnosa države i i islamske zajednice. Naime, dijalog i izuzetnu suradnju s državnim institucijama predstavnici Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj navode kao primjer kako bi se država i društvo trebali odnositi prema islamskoj zajednici. Naši sugovornici nam naglašavaju da u tom kontekstu islamska zajednica u BiH nije problematična. Uostalom, nakon napada u Parizu i i Sarajevu upravo su predstavnici tamošnje islamske zajednice najoštrije osudili te događaje. Problem su radikalne struje u islamskoj zajednici u Srbiji, odnosno na Sandžaku i Makedoniji. Prema svim obavještajnim podacima upravo je Sandžak jedno od važnijih središta regrutacije islamističkih boraca koji odlaze u redove IS-a u Siriju i Irak. Osim toga, u tamošnjoj islamskoj zajednici veliki je broj radikalnih imama koji pozivaju na borbu protiv tekovina zapadne civilizacije.

Hrvatskoj je američka administracija namijenila posebnu ulogu kao najpouzdanijem savezniku u ovom dijelu Europe s kojim je ostvarena i izuzetno dobra vojna suradnja. Doprinos Hrvatske u borbi protiv terorizma je značajan, iako često nevidljiv, a to se od Hrvatske očekuje i ubuduće. Uloga njenih službi i nadalje će biti nadzor stanja u Bosni i Hercegovini i bliska suradnja s obavještajnim službama u toj zemlji.

Drugo, izbjeglička kriza nikako se ne smiruje i počinje ugrožavati ne samo stabilnost ujedinjene Europe, nego i cijelog područja Bliskog istoka. Iako pitanje izbjeglica nije službena tema razgovora, o tome će zasigurno biti riječi. Za mir u Siriji i dogovore s Turskom i Grčkom Amerikanci su jedni od ključnih igrača, bez obzira na to što i Europa grčevito nastoji doći do rješenja. Da je stanje dramatično nije potrebno posebno upozoravati, naročito poslije subotnjeg skupa CSU-a na kojem se od njemačke kancelarke Angele Merkel direktno tražilo da kaže koja je gornja granica za Njemačku kad je riječ o prijemu izbjeglica. Usprkos burnoj raspravi i pritiscima Merkel se nije izjasnila. Nastavi li se izbjeglička kriza, sigurno će slijediti zatvaranje granica, od Austrije i Slovenije, preko Hrvatske do Srbije i Makedonije, ali ni to neće riješiti problem.

Rusija se protivi

Treće, Europa pritisnuta problemima više gotovo i ne razmišlja o proširenju. Tko je ušao, ušao je. Zemlje jugoistoka zbog toga su sve nervoznije, od Srbije koja čeka otvaranje prvog poglavlja do Makedonije koja se nije pomakla s mjesta. Na Kosovu je prikupljeno brdo potpisa protiv normalizacije odnosa sa Srbijom, a BiH 20 godina poslije Daytona grčevito traži nova rješenja. Istovremeno, Crna Gora bi do kraja godine trebala dobiti pozivnicu u NATO savez, čemu se Rusija žestoko protivi. U takvoj situaciji SAD od Hrvatske traži da ponovno preuzme ulogu lidera u regiji i na neki način povuče zemlje regije prema zapadu. Američki cilj je izvući Srbiju i Republiku Srpsku iz ruskog zagrljaja i smanjiti utjecaj Turske na BiH. Bit će to sve samo ne formalni summit na kakve smo u prošlosti bili navikli.

Izdvajamo