Socijalna pomoć mogla bi porasti samcima, sa sadašnjih 600 na 800 kuna, samohrani roditelji također će primati malo više nego sada, no višečlanim obiteljima s većim brojem djece pomoć će se uvelike smanjiti: bez obzira na broj članova obitelji, ona neće moći biti veća od 2900 kuna.
Kako su u Ministarstvu socijalne politike najavili na jučerašnjem sastanku s novinarima, 1. siječnja 2014. počet će se primjenjivati novi Zakon o socijalnoj skrbi, a ukinut će se opskrbnina za branitelje i civilne invalide rata te produljena naknada za nezaposlene kao zasebne novčane naknade koje je lani koristilo oko 30.000 ljudi. Novac planiran za isplatu tih naknada - ukupno oko 170 milijuna kuna - slit će se u proračun Ministarstva socijale te će se, s povećanim budžetom, moći povećati socijalna pomoć za najugroženije - samce i samohrane roditelje. Socijalna se pomoć više neće zvati pomoć za uzdržavanje (PZU), nego zajamčena minimalna naknada (ZMN).
Ishitreno u javnost?
Čini se da je ministrica Milanka Opačić novo rješenje predstavila ishitreno jer nam je ministar branitelja Fred Matić, odmah nakon sastanka u ministarstvu socijale, rekao da od toga neće biti ništa. Takva je reakcija ministra branitelja očekivana jer već površna analiza pokazuje da bi rijetko koji - ako uopće ikoji - branitelj koji prima opskrbninu prošao rigorozni cenzus i ostvario pravo na socijalnu pomoć. Opskrbnina je pravo branitelja korisnika osobne invalidnine ili obiteljske invalidnine nesposobnih za privređivanje. Lani je opskrbninu u prosječnom iznosu od 1097 kuna primalo 5588 branitelja te još toliko civilnih invalida i sudionika Drugog svjetskog rata.
Opskrbnina nije pomoć
Socijalna pomoć (ZMN) je, pak, naknada za najugroženije građane i propisuje rigorozni imovinski cenzus: primatelj ne smije imati nekretninu osim one u kojoj živi, ne smije imati vozilo ni plovilo, štednju ni dionice te ne smije imati baš nikakav prihod.
Koliki će biti ZMN, još nije poznato, no računajući na novac od opskrbnina, u Ministarstvu su se nadali da će za samca iznositi 800 kuna (umjesto sadašnjih 600 kuna), za odraslu osobu u obitelji 480 kuna (umjesto sadašnjih 400 kuna) te za dijete 320 kuna (umjesto sadašnjih 400 do 500 kuna).
Primatelj opskrbnine, očito je, ne bi mogao ni zatražiti takvu socijalnu pomoć jer ima prihod (invalidninu koja se kreće od 690 do 3800 kuna). Ukidanje tog prava ministru Matiću moglo bi prirediti ozbiljne nemire u braniteljskoj populaciji, osobito u trenutku kad joj je najavljeno i rezanje mirovina.
Međutim, ovakva je reakcija izazvala pravu buru u Ministarstvu socijalne politike. Kažu da je početkom rujna Matić potpisao suglasnost za “implementaciju ZMN-a”, međutim, čini se da je mislio je da će se promjena odnositi na to da će isplata opskrbnina ići preko centara za socijalnu skrb, a ne da će se ukinuti.
Budu li u ministarstvu socijale ipak uspjeli provesti plan reorganiziranja socijalne pomoći, najgore će proći višečlane obitelji. Naime, u startu je naknada za djecu smanjena, što objašnjavaju činjenicom da obitelji s djecom dobivaju i dječji doplatak i porodiljne naknade te im se prihod povećava, dok samac živi od gole socijalne pomoći. Zbog toga su ograničili i najveći mogući iznos socijalne pomoći bez obzira na broj članova obitelji na visinu bruto minimalne plaće, 2900 kuna.
Aktivnost na HZZ-u
Bude li osnovica 800 kuna, socijalna će pomoć početi padati već bračnom paru s dvoje djece: sada primaju 1650 kuna, a po novom će primati 1600 kuna. Kako raste broj djece, padaju iznosi socijalne pomoći. Ovakvo će pooštravanje kriterija najviše udariti na mnogobrojne romske obitelji. Činjenica je da samo na osnovi socijalne pomoći i dječjeg doplatka obitelj sa šestero djece i roditeljima bez prijavljenog dohotka trenutačno prima gotovo 6300 kuna (socijalnu pomoć u iznosu od 3500 kuna, šest dječjih doplataka po 299,34 kune i pronatalitetni dodatak od 1000 kuna, koji primaju svi roditelji ako dječji doplatak primaju za četvero ili više djece). Kad bi se oba roditelja zaposlila za minimalnu plaću od 2500 kuna, njihova bi se primanja povećala za 1200 kuna.
- Postavlja se pitanje isplati li se za tu razliku raditi - kažu u Ministarstvu.
Novi je nacrt Zakona bitno rigorozniji i prema radno sposobnim korisnicima - a takvih je među odraslim osobama primateljima socijalne pomoći čak 65 posto. I sadašnji Zakon propisuje da ne mogu primati pomoć ako nisu prijavljeni na HZZ-u, no novi će zakon od njih zahtijevati aktivniju ulogu.
- Propisali smo i da nakon dvije uzastopne godine primanja naknade gube to pravo na tri mjeseca i tek nakon toga mogu ponovno podnijeti zahtjev. Vjerujemo da će ih ta mjera potaknuti da u tom periodu pronađu posao - kažu u Ministarstvu.
Ta će se mjera primjenjivati i ako korisnik dokaže da je bio krajnje aktivan u traženju posla, ali ga naprosto nije uspio pronaći.
Cenzus za dječji doplatak
Dječji je doplatak, prema neslužbenim informacijama, sljedeća naknada za koju će se uvesti imovinski cenzus za korisnike. Naime, struka već godinama upozorava da je to jedno od najviše zloupotrebljavanih prava, a na njega se godišnje troši 1,7 milijardi kuna - trostruko više nego za socijalne pomoći. Dječji se doplatak, naime, isplaćuje samo na temelju dohodovnih cenzusa. Stoga je primijećeno da ga prima nesrazmjerno puno obrtnika, a sumnja se da se radi o ljudima koji se prijavljuju na minimalac. Budući da se u obzir uzimaju samo prihodi, a ne i imovina korisnika, stječu pravo na dječji doplatak, koji iznosi od 200 do 300 kuna, ovisno o primanjima po članu kućanstva. Istraživanje jedne međunarodne organizacije u Hrvatskoj pokazalo je da bi, kad bi se uveo samo jedan dodatni kriterij - drugi automobil u obitelji - čak 15 posto korisnika automatski otpalo!