Mađarski MOL nastavlja sa slabljenjem hrvatske naftne kompanije Ine. Prema informacijama Jutarnjeg lista iz međunarodnih poslovnih krugova, mađarski je suvlasnik sada “udario” na glavni izvor prihoda domaće hrvatske kompanije, a to je istraživanje i razvoj te Inina plinska i naftna polja u Siriji.
Nemiri u blizini polja
Prema izvorima Jutarnjeg lista, MOL već duže vrijeme sustavno priprema teren za prodaju naftnih i plinskih polja, i to, tvrdi se, ruskim investitorima. U MOL-u tu odluku pravdaju nemirima u Siriji, nemogućnošću uspješnog nastavka poslovanja te neizvjesnošću daljnjeg razvoja događaja u toj zemlji.
Rusi i Židovi
Naši izvori tvrde da su pod izgovorom straha od nereda s Ininih polja Hayan i Aphamia povučeni Inini radnici. Upućeni tvrde da nije bilo potrebe za takvim potezom, da sigurnost na poljima nije ugrožena, a dokaz za to je činjenica da su sirijski radnici i dalje na tim poljima te bez problema rade na crpljenju nafte i plina.
U MOL-u navodno prodaju tih polja opravdavaju nesklonošću sirijskih vlasti prema njima s obzirom na to da je kompanija izgrađena kapitalom židovskog porijekla. U slučaju prodaje, ruski kupac je logičan izbor s obzirom na dobre sirijsko-ruske gospodarske i političke odnose.
U tom svjetlu, kao kupac se čak spominje i Mihail Sfarbegovič Gucerijev, vlasnik ruske naftne kompanije Russneft, koji je prošli mjesec svjedočio u slučaju optužnice hrvatskog Državnog odvjetništva protiv Zsolta Hernadija, predsjednika Uprave mađarskog MOL-a, i bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. No, zasad nema pouzdanih informacija o mogućem kupcu.
Naši izvori tvrde da prošlotjedni posjet glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića Moskvi nije bio samo kurtoazan. On je zajedno sa 30 državnih odvjetnika iz svijeta bio na skupu koji je organizirao ruski predsjednik Dimitrij Medvedev.
No, Bajić je posjet, navodno, iskoristio i za razgovore s utjecajnim ljudima na temu poslovnih odnosa MOL-a s ruskim partnerima te Gucarijevljeva svjedočenja u Budimpešti u vezi s dava-njem mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Eksploatacija polja
Upućeni izvori tvrde da MOL eventualnom prodajom sirijskih polja želi dodatno oslabiti Inu te svojim, navodnim, pouzdanim ruskim partnerima u budućnosti omogućiti dodatni profit. Ina je ugovor o istraživanju i eksploataciji polja u Siriji potpisala 1999. godine, a u posao je ušla sa sirijskom državnom naftnom kompanijom s kojom profit dijeli popola.
Do danas je Ina u ta polja uložila oko milijardu dolara. Zanimljivo da sada MOL inzistira na prodaji nečega u što nije uložio nikakva sredstva. Najveća i glavna ulaganja imala je Ina znatno prije MOL-ova dolaska u tu kompaniju. Ina je prije godinu dana objavila kako bi prihod od projekta Sirija u razdoblju od 25 do 30 godina mogao biti između 4 i 5 milijardi dolara. Kada Ina nije bila u stanju platiti poreze i trošarine državi, nagađalo se da će 25 posto koncesije u Siriji prodati MOL-u za 195 milijuna eura.
Razotkrivanje partnera
Tada je bilo upitno hoće li Ina imati novca i za daljnja ulaganja u plinska polja u Siriji. Prema dostupnim podacima, eksploatacijska vrijednost polja je oko 840 milijuna dolara godišnje, a ukupna vrijednost polja je 20 milijardi dolara, od čega Ini pripada polovica, odnosno 10 milijardi dolara.
Pojedini naftni stručnjaci tvrde da su sirijska plinska i naftna polja za Inu daleko vrednija od rafinerija.
Stoga je potpuno jasno da bi njihova prodaja potpuno oslabila nacionalnu naftnu tvrtku.
No, Mađari, prema našim informacijama, imaju i daljnjih planova u restrukturiranju tvrtke pa tako planiraju Inin Odjel istraživanja i razvoja prebaciti iz Zagreba u Budimpeštu. U tom bi slučaju Ina bila svedena tek na minornu tvrtku čija bi jedina djelatnost bila prodaja benzinskih goriva na crpkama.
Ti planovi mađarskih suvlasnika razotkrivaju se u trenutku kada državni ruski naftni gigant Zarubežnjeft najavljuje veliki ulazak u Hrvatsku i u suradnji s Janafom preuzimanje istraživanja izvora nafte i plina na lokacijama nad kojima je do sada koncesiju imala Ina.