HDZ-ova GOSPODARSKA OFENZIVA

OTKRIVAMO Tri ključna projekta kojima Karamarkov HDZ misli spasiti Hrvatsku

Projekti su razrađeni sa savjetnicima njemačke kancelarke Angele Merkel

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko odlučio je promijeniti taktiku, barem kad je riječ o njihovom gospodarskom programu. Nakon niza kritika da u svojim dosadašnjim izlaganjima, pa čak ni na Svehrvatskom gospodarskom forumu, nisu ponudili ništa novo, HDZ-ovci su odlučili predstaviti nekoliko konkretnih projekata. Tako će HDZ, kako doznajemo, krajem travnja održati Investicijski forum na kojemu će biti predstavljena tri projekta - navodnjavanje, kanal Dunav-Sava te projekt podvodnih tunela. Sam Karamarko je prije dva dana, gostujući u emisiji “Aktualni sat”, najavio da će zemlju iz krize, slično kao i aktualna Vlada, izvlačiti investicijama u javnom sektoru.

- U navodnjavanje i odvodnju u razdoblju od šest godina uložili bi milijardu i sedamsto milijuna kuna, što proračunskim, što europskim novcem. Te ideje pohvalili su i eksperti CDU-a njemačke kancelarke Merkel, koji su nam pomagali u gospodarskoj strategiji - otkrio je šef HDZ-a.

Iako su se i navodnjavanje i ostala dva projekta već spominjala u javnosti, u HDZ-u ističu kako je sada ipak sve razrađeno do detalja.

Izrađene kalkulacije

- Napravljene su i kalkulacije, od toga koliko će novca biti uloženo i kad bi projekt mogao postati isplativ, do toga koliko bi ljudi moglo biti zaposleno - kaže izvor iz stranke, dodajući kako će navodnjavanje biti HDZ-ov udarni projekt koji bi dijelom bio financiran sredstvima iz EU fondova.

Drugi projekt koji će HDZ-ovci predstaviti na Investicijskom forumu je kanal Dunav-Sava koji bi, osim prometne važnosti, trebao pridonijeti navodnjavanju polja i regulaciji poplava u tom dijelu Slavonije, a, prema nekim procjenama, riječ je o projektu vrijednom oko milijardu kuna.

Treći projekt u koji HDZ-ovci polažu nade je mreža podvodnih tunela kojima bi se povezali obala i otoci. Riječ je o ideji splitskog inženjera građevine Boženka Jelića, autora projekta “Jadranski podmorski tunelski mostovi”, koju je HDZ-ovcima već prezentirao prošle godine.

Neočekivana rješenja

Iako je gradnja podvodnih tunela, kad ju je Karamarko prvi put spomenuo javnosti, izazvala kritike, pa i podsmijeh, HDZ-ovci su je ipak odlučili uvrstiti u svoj gospodarski program kao udarni projekt. Prvi podvodni tunel koji bi se gradio bio bi u Zadarskoj županiji, a riječ je o spajanju luke Gaženica kao prometnog čvorišta s otokom Ugljanom. Tunel bi bio dug 4,8 kilometara, a nakon toga uslijedilo bi spajanje Ugljana s otokom Ižom te Iža s Dugim otokom.

Prema procjenama, tunelsko spajanje Zadra i Ugljana stajalo bi oko milijardu i 350 milijuna kuna, gradnja bi trajala 3-5 godina, a financirala bi se dijelom iz fondova EU. Gradnja tog tunela već je u prostornom planu Zadarske županije jer je Jelić u svibnju 2013. godine predstavio idejno rješenje.

Ključni strateg

Karamarko je još prije na Okruglom stolu u Splitu kazao kako će podvodni tuneli biti strateški projekt HDZ-a kojim će se unaprijediti razvoj turizma, spriječiti iseljavanje s otoka i zaposliti građevinska industrija.

Još jedan investicijski forum, doznajemo, trebao bi se održati u rujnu, a na njemu će biti predstavljen projekt spalionica i energana. Inače, paralelno s ovim investicijskim projektima, HDZ-ov tim detaljno razrađuje i ostale točke gospodarskog programa koji se, doznajemo, najvećim dijelom temelji na 20 mjera koje je izradio njihov ekonomski stručnjak i dekan ZŠEM-a Đuro Njavro. Riječ je o mjerama za gospodarski zaokret koje fokus stavljaju na zapošljavanje, poduzetništvo i “pametnu državu” koja podupire privatno poduzetništvo u stvaranju zaposlenosti i narodnog bogatstva. Poseban naglasak je na smanjenju poreznog tereta i što jednostavnijem poreznom sustavu. HDZ se tako protivi porezu na imovinu i kamate, smatraju da obrtnici, ali poduzetnici trebaju plaćati PDV na naplaćeno te da treba sniziti najvišu stopu oporezivanja dohotka i početi je obračunavati na iznos dohotka bitno viši nego sada. Također, drže kako HPB treba preoblikovati u banku za obrt, mala i srednja poduzeća i OPG te u nju prenijeti takve aktivnosti iz HBOR-a.

Krediti za mlade

Planiraju davati porezne poticaje za mirovinsku štednju i dopunska zdravstvena osiguranja te za životna osiguranja za kredite za školovanje djece, sačuvati stambene štedionice i dati poticaje na uštede do 10.000 kuna godišnje te vratiti program državnih potpora za stambene kredite mladih obitelji, ali i omogućiti svim mladima kredite s vrlo niskom kamatom od dva posto za plaćanje troškova studiranja i studentskog života.

U HDZ-u smatraju i kako treba promijeniti stanje u kojem banke naraslu štednju građana, umjesto da ulažu kreditirajući gospodarstva, obrtnike i poduzeća, u najvećoj mjeri posuđuju državi.

Izdvajamo