Hrvatska je proteklih godina više novca dobila od dijaspore nego od stranih ulagača. Rezultat je to drastičnog pada izravnih stranih ulaganja, ali i sve većeg broja hrvatskih državljana koji odlaze u inozemstvo.
Hrvati su kući iz inozemstva, prema preliminarnim podacima Svjetske banke, poslali oko 1,4 milijarde dolara, što je oko dva posto BDP-a. Hrvatska se tako ubraja među zemlje u kojima zadnjih nekoliko godina transferi vlastitih građana iz inozemstva kontinuirano rastu. Ekonomska kriza i rast nezaposlenosti dodatni su razlog većem iseljavanju.
Bolje od Austrije
Više od milijardu eura službenih novčanih transfera dijasporu stavlja na prvo mjesto stranih investitora. Prema podacima UNCTAD-a (Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) i Hrvatske narodne banke, u 2012. u Hrvatsku je stiglo nešto više od 1,25 milijardi eura stranih ulaganja, uključujući zadržanu dobit. Najviše novca, prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku su 2012. investirale kompanije iz Austrije, Luksemburga i Turske. No, kada bi se u obzir uzeli novčani transferi dijaspore, barem oni službenim kanalima, bilo bi to gotovo dvostruko više od austrijskih investitora koji su općenito najznačajniji ulagači u Hrvatsku. Austrijanci su u razdoblju od 1993. do danas investirali više od 7,1 milijardu eura. No, dijaspora je poslala puno više novca, iako se o tome ne govori i ne vodi prava statistika.
Svjetski trend
Prema najnovijem istraživanju Svjetske banke objavljenom uoči godišnjeg zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, uz rast broja iseljenika rastu i doznake emigranata na svjetskoj razini na više od 550 milijardi američkih dolara, od čega na zemlje u razvoju otpada više od 410 (rast od 6,3 posto). Priljev novca emigranata u europskim i srednjoazijskim zemljama porastao je više od 10 posto. Kontinuirani rast novčanih transfera radnika iz inozemstva bilježi i Hrvatska.
I dalje u svijetu najviše novca iz inozemstva šalju emigranti iz Indije (70 milijardi) i Kine (60 milijardi dolara), slijede Filipini (26 milijardi dolara), Meksiko (22 milijarde dolara), Nigerija (21 milijarda) i Egipat (20 milijardi dolara). Značajne transfere iz inozemstva šalju i radnici iz Pakistana, Bangladeša, Vijetnama i Ukrajine.
U odnosu na visinu BDP-a doznake emigranata najznačajnije su za Tadžikistan (48 posto BDP-a), Kirgistan (31 posto), Lesoto i Nepal (25 posto) i Moldaviju (24 posto).
Troškovi transfera
Od europskih zemalja, dakle, najviše novca kući šalju Ukrajinci, potom Tadžikistanci, Rumunji i državljani Srbije, uključujući i Kosovare - Albance s Kosova.
Iz Hrvatske je, prema podacima Svjetske banke, na radu izvan zemlje oko 800.000 radnika, uključujući one s dvostrukim državljanstvom, koji zarađuju i šalju novac kući. Najnovije istraživanje temelji se i na procjenama neformalnih kanala slanja novca članovima obitelji u zemlji porijekla, pogotovo što je cijena službenog transfera novca visoka (oko 9%). Zanimljivo je da je trošak slanja novca iz razvijenih zapadnih zemalja, npr. iz Njemačke u BiH puno veći nego iz Rusije u Azerbajdžan primjerice - 13,5 posto iznosa transfera u odnosu na samo 1,8 posto.
Važniji od EU i MMF-a
Iseljeništvo u BiH godišnje pošalje čak 6-7 milijardi eura, čime omogućava preživljavanje obiteljima koje su ostale u zemlji, ali i pokazuje da je dijaspora važnija od drugih stranih ulagača, pa čak i EU i MMF-a.