Premijer Andrej Plenković kaže da je parlamentarna većina stabilna, ali i da je “spreman na sve scenarije”, uključujući i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Njegovi koalicijski partneri iz HNS-a formiraju predizborne stožere, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić aktivno “lovi” oporbene zastupnike kako bi ojačao svoj Klub zastupnika u Saboru.
Unatoč tim indicijama koje sugeriraju da se vladajući spremaju za prijevremene izbore, sugovornici Jutarnjeg lista iz vrha HDZ-a redom tvrde kako to nije izgledan scenarij.
HSS i IDS
- Izbori ne odgovaraju ni nama, iako je HDZ tu u najboljoj poziciji jer bismo opet pobijedili. No, pitanje je s kim bismo poslije izbora mogli sastaviti stabilnu Vladu. Nije neobično što Plenković i Jandroković spominju izbore kad nam i sve ankete idu u korist - komentirali su HDZ-ovci, koji su uvjereni da će Plenković nastaviti vladati tankom većinom, a izbore bi eventualno mogao raspisati tek u iznimnom slučaju. U te događaje ne ubrajaju moguću političku štetu koju bi Plenkoviću, pa time i HDZ-u, mogli nanijeti navodi iz knjige o procesu pisanja lex Agrokor koju će uskoro objaviti iz Vlade izbačena Martina Dalić. Zasad niti kriza Uljanika nije te magnitude da bi uzrokovala izvanredne izbore.
Naši sugovornici iz vrha HDZ-a kažu kako se ne boje ni prijetnje iz stranke izbačenog Darka Milinovića da će se odreći mjesta župana ličko-senjskog i vratiti u Sabor te im zagorčati život. Milinovićevim aktiviranjem saborskog mandata, naime, parlamentarna većina pala bi na najmanji mogući broj - 76 mandata.
- Koliko znam, plan šefa stranke Andreja Plenkovića je nastaviti vladati s ovakvom, tankom parlamentarnom većinom. Ako bude potrebe, uvjeren sam da će se naći pokoji, danas oporbeni, saborski zastupnik koji će prijeći na našu stranu. Bandić već pregovara s nekim razočaranim ili već bivšim SDP-ovcima u Saboru, a razgovara se i o mogućoj suradnji s HSS-ovom zastupnicom Ana-Marijom Petin - kaže naš sugovornik iz vodstva HDZ-a. Dodaje da je i to razlog zašto se ne plaše Milinovićeva povratka u Sabor te procjenjuje da će Milinović vjerojatno ostati župan.
Unatoč problemima koji postoje u HSS-u, potpredsjednica stranke Ana-Marija Petin tvrdi kako ne pregovara s HDZ-om o prelasku u saborsku većinu. I HSS-ov zastupnik Mladen Madjer za Jutarnji list jučer je rekao kako njega HDZ nije pokušao vrbovati te kako on sigurno ostaje u HSS-u.
- To je moja prva, a bit će i zadnja stranka. Priče oko Petin su medijski pretjerane - tvrdi Madjer. I IDS-ovci tvrde kako neće podržati Plenkovićevu Vladu, no zbog krize pulskog brodogradilišta, HDZ bi vjerojatno mogao u slučaju krize računati i na pomoć trojice IDS-ovih zastupnika.
Osnivanje kluba
Plenkovićeva parlamentarna većina, kako stvari stoje, uskoro će biti jača za jednog člana - zastupnika Zdravka Ronka, koji je nedavno izašao iz SDP-a razočaran politikom Davora Bernardića. On bi se uskoro trebao priključiti jednom od klubova zastupnika vladajućih stranaka. Nije htio otkriti kojem, ali je najavio podršku Plenkoviću.
Istodobno, nezavisni zastupnici u Saboru pokušavaju ojačati svoje redove osnivanjem zajedničkog Kluba. No, za sada, to ne ide glatko. Podsjetimo, Klub su htjeli osnovati - Bojan Glavašević koji je nedavno napustio SDP, ali i još dvojica bivših SDP-ovaca - Mirando Mrsić i Zdravko Ronko, potom Marko Vučetić, nezavisni koji je bio u Klubu Mosta, te bivši mostovac Vlaho Orepić.
Do problema je došlo jer su jedni inzistirali na tome da Klub čine isključivo nezavisni zastupnici, dok su drugi poput Orepića, Mrsića ili Glavaševića najavili osnivanje stranaka. Dodatni problemi u ovim pregovorima oko Kluba su to što su Glavašević i Mrsić najavili osnivanje različitih stranaka, a Ronko otvoreno daje podršku Plenkoviću.
Dogovori
Marko Vučetić, izbačeni član Mosta, potvrdio je da se razgovaralo o osnivanju zajedničkog Kluba, te da se čuo s Mrsićem, Orepićem i Glavaševićem. On klub vidi kao administrativnu, organizacijsku bazu koja bi im omogućila efikasnije djelovanje, ali u kojoj bi svatko ostao svoj. Ne želi da “ispod žita uđu ljudi koji imaju agendu za osnivanje stranke”.
- Ne bi bilo korektno u listopadu formirati nezavisni klub koji bi onda za dva mjeseca postao stranački. Volio bih do kraja saziva imati čistu situaciju, a ne pseudostranačku strukturu jer mi se to ne čini poštenim - tumači Vučetić i decidirano kaže da Vladu ne podržava, da će glasati protiv proračuna i za opoziv Vlade.
Inicijalne dogovore s kolegama potvrdio nam je i Mirando Mrsić.
- Klub ne smije biti u funkciji bilo koje stranke, a odluke ćemo donositi slobodnom voljom - kaže Mrsić i potvrđuje da se s Glavaševićem zasad nije uspio dogovoriti, ali da se nada da će pristupiti Klubu. Napominje da je rasulom u SDP-u nastala rupa na ljevici koja će se sigurno popuniti u skoroj budućnosti, ali da osnivanje nove stranke traži i vrijeme i trud.
Vlaho Orepić, kako sada stvari stoje, neće biti treći u tom Klubu.
- Pričao sam s kolegom Vučetićem nakon što su ga izbacili, ali ja ću najvjerojatnije ostati nezavisan - potvrdio je kratko Orepić i dodao da je ranije imao i kontakte s HDZ-om, ne otkrivajući imena. Njegova stranka Nova politika tek je u začetku, nije još formalno ni registrirana.
- Ma ne - odgovara kategorično na pitanje hoće li držati na okupu vladajuću koaliciju.
'Nesvrstani'
Od ostalih formalno nezavisnih saborskih zastupnika HDZ-u i vladajućoj koaliciji ni do sada nije prijetila opasnost, u svim ključnim odlukama čuvali su im leđa; Ivica Mišić je nakon razlaza s Promijenimo Hrvatsku i formalno postao većina, ušao je u Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika. Jedini “nesvrstani” bez baze je bivši živozidaš Marin Škibola koji je već ranije svojim glasom izašao u susret Vladi.
Izjava predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića o tome da vladajuća većina nastavlja normalno raditi bez obzira na to ima li 77 ili 76 zastupnika, te da “ako se netko razboli, nećemo glasovati” ne bi trebala čuditi jer je i dosad bila praksa da se glasovanje odgađa kad bi odluke mogle doći u pitanje zbog nečijeg puta ili bolesti.