Premijer Andrej Plenković u srijedu je predstavio novi set mjera za spas gospodarstva pogođenog pandemijom koronavirusa.
Za najpopularniju mjeru državnog „minimalca” prijavilo se 400 tisuća radnika, a njima će se travanjska plaća podići na neto iznos od 4 tisuće kuna, a država će platiti sve doprinose na plaće. Tvrtkama koje dokažu da im se prepolovio promet, otpisat će im se sva porezna davanja za travanj, svibanj i lipanj.
Hoće li time biti spašena radna mjesta, hoće li do srpnja stati epidemija, slijede li rezovi u javnom sektoru i kakve su nove Vladine mjere za spas radnih mjesta, raspravljalo se u emisiji HRT-a Otvoreno.
U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, Hrvoje Bujas iz inicijative Glas poduzetnika i Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.
'Očuvanje radnih mjesta'
Ministar Aladrović je rekao kako mjeru isplate 3.250 kuna ne bi nazvao minimalcem, već je taj iznos za očuvanje radnih mjesta po zaposleniku.
- Zamisao je bila da poslodavci ne otpuštaju radnike, a mi im za to dajemo određenu sumu novaca, kako bi lakše prebrodili krizu, kako bi lakše isplatili plaće, te kako bi njihovo poslovanje bilo omogućeno, rekao je ministar i dodao kako se današnjom mjerom onih 3.250 kuna podiže na 4 tisuće kuna i retroaktivno za ožujak, te se snose troškovi doprinosa i za travanj i svibanj.
Aladrović je naglasio da kako bi se očuvale javne financije da se država mora zadužiti na tržištu kapitala, ali kako se moraju povući sve mjere kako bi to zaduživanje bilo što bezbolnije.
Ribić je rekao kako je jasno da je gospodarstvo u velikom problemu te kako nema dvojbe da je državna intervencija nužna, zato što ona spašava, osim gospodarstva, i cijelo društvo. No, kako je rekao, treba se vidjeti jesu li te intervencije dobro pogođene.
- Mi smo sindikat i mi ne možemo biti nesolidarni, samo je pitanje prema kome moramo biti solidarni. Prema kapitalistima?, upitao je i dodao kako da solidarnosti za radnike, ali kako se već danas vide neki poduzetnici koji uzimaju potpore, a ne isplaćuju minimalac radnicima ili ih otpuštaju. Već sada postoje malverzacije i država bi trebala voditi brigu o tome.
Bujas je rekao kako trebamo prestati pričati o lažnoj solidarnosti, piše HRT.
- Velika većina poduzetnika plaća namete državi i sada u ovoj krizi možemo reći da mjere nisu dobre, rekao je i dodao kako su svi u privatnom sektoru uzrujani zato što ne znaju što nosi novi dan.
Bago: 'Vlada neznanje'
Bujas kaže kako traži iskrenu solidarnost za sve, a ne samo neke.
Bago je rekao kako vlada puno neznanja kako se treba reagirati u kriznim situacijama.
- Kada se dogodi kriza, to je šok za cijelu naciju i donose se trenutačne, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere. Trenutne mjere se odnose na one koji su najviše pogođeni i Vlada je reagirala školski u potpunosti. Trenutne mjere su horizontalne i idu za tim da ljudi osjete da netko o njima vodi brigu, što je Vlada napravila, naglasio je Bago.
Rekao je kako su izvoznici počeli vršiti pritisak na Vladu da se treba krenuti s kratkoročnim mjerama, ali je naglasio kako svi u procesu moraju biti solidarni.
- Vlasnici bi se trebali obvezati da neće uzimati 50 posto dobiti iz tvrtki, a da će drugih 50 posto podijeliti najzaslužnijim radnicima koji će ih izvlačiti iz krize. Država bi trebala sve takve osloboditi od poreza. Menadžment bi se trebao odreći plaća, rekao je i naglasio kako je to mjera koja doprinosi tome da se stekne međusobno povjerenje.
Naglasio je kako radnici moraju biti svjesni toga da će doći do smanjenja plaća.