Iznenadna pojava koronavirusa (Covid-19) usmjerila je zadnja dva mjeseca cijeli svijet samo u jednom smjeru - kako se pripremiti za moguću pandemiju, kako onemogućiti njegovo širenje i, na kraju, kako na najbolji način zbrinuti oboljele, odnosno izbjeći komplikacije i smanjiti smrtnost.
Da napetost raste i u zemljama koje bilježe, primjerice, samo dva oboljela od Covida-19, potvrđuje nam i švedska virusologinja dr. Gordana Bogdanović, koja je svoju liječničku karijeru inače počela u zagrebačkog Infektivnoj klinici “Dr. Fran Mihaljević”.
U Švedskoj 2 slučaja
Danas radi na Odjelu kliničke mikrobiologije Karolinske bolnice u Stockholmu, a gotovo cijeli klinički i znanstveni radni vijek bavi se upravo virusima.
Koronavirus je trenutno i u Karolinskoj u središtu zbivanja, a dr. Bogdanović kaže da je sve više onih koje se testira premda su dosad zabilježena samo dva slučaja u Švedskoj, i to po jedan u Göteborgu i Jönköpingu. Dodaje kako se očekuje da će u Švedskoj uskoro biti više oboljelih jer je dio građana trenutno zbog praznika na skijanju, od kojih dio sigurno i u Italiji.
“Premda većina oboljelih preboli koronavirus s vrlo blagim simptomima, ima i onih s težim oblikom bolesti, pa čak može biti i smrtonosan. Naime, riječ je o novom virusu s nizom nepoznanica koji se očito lako širi, a razlog je što u populaciji ne postoji nimalo imuniteta na Covid-19, što bi moglo voditi u pandemiju. To drugim riječima znači da ovaj virus objektivno može zahvatiti velik broj svjetske populacije ako se ne poduzmu mjere sprečavanja infekcije”, objašnjava dr. Bogdanović. Dodaje da bi već u sljedećoj sezoni Covid-19 mogao biti manje opasan, i to zbog imuniteta u općoj populaciji koji će se u većoj ili manjoj mjeri stvoriti tijekom ove sezone. Riječju, njegovo će širenje biti ograničeno.
Testiranja
“Očekujemo da bi sljedećih godina Covid-19 više mogao izgledati kao gripa. No, trenutno smo svi ‘nevini’, nitko nema nikakvu vlastitu obranu i svi se imaju šansu zaraziti pa je previše nepoznanica u mogućnosti širenja bolesti”, kaže dr. Bogdanović. Naglašava da se zasad može samo spekulirati zašto su se neki pacijenti za koje se vjerovalo da su ozdravili ponovno razboljeli.
“Moguće je da je, primjerice, riječ o ljudima čiji je imunitet suprimiran ili pak imaju neku drugu bolest. Isto tako je moguće da se kod nekoga virus duže zadržao pa zapravo pacijent i nije do kraja ozdravio, što znači da bi se radilo samo o dužem ‘trajanju’ bolesti. No, valja pričekati da znanost dade odgovor i za te slučajeve”, objašnjava dr. Bogdanović.
Dodaje da je još puno nepoznanica uz sve vezano uz Covid-19. Primjerice, za respiratorne infekcije nije uobičajena inkubacija 14 dana već gotovo upola kraća. Ne zna se ni koliko je zarazan taj virus pa zasad ne preostaje ništa do prati ruke i ne izlagati se virusu.
“Što se pak tiče testiranja, mi smo odabrali tzv. in house PCR testove, što znači da ih radimo sami jer tako možemo kontrolirati svaku fazu testiranja. Rezultati budu gotovi za nekoliko sati. Idemo na sigurno i zasad ne koristimo komercijalne testove. Naime, ta vrsta virusa brzo se mijenja i mi možemo prilagoditi svoje testove za tu opciju, dok je kod komercijalnih to nemoguće pa to u nekom trenutku može rezultirati lažno negativnim testovima”, objašnjava dr. Bogdanović.
Mjesta za izolaciju
Međutim, kaže da bi problem mogao nastati ako dođe do pandemije, odnosno ako bi u kratkom vremenu trebalo testirati velik broj pacijenta. U tom bi se slučaju moralo raditi s bržom dijagnostikom. No, dođe li do pandemije i broj pacijenata značajno naraste pa se bude moralo raditi puno testiranja, morat će se raditi i s tom nešto bržom dijagnostikom.
U svakom slučaju, premda je Švedska među zemljama s malim brojem zaraženih, pripreme su odavno počele.
“Stalno se o tome priča, utvrđuju mjesta za izolaciju, uvježbavaju timovi i način tretiranja pacijenta... No, sve to vrijedi samo u početku, ali dogodi li se da pacijenata bude puno, situacija se mijenja. Tada pacijenti ne bi mogli biti samo u infektivnim klinikama već bi sve bolnice morale dio kapaciteta osigurati za oboljele od Covida-19. Moguće je tada da pacijenti s lakšim oblikom bolesti ne bi ni dolazili u bolnice, odnosno ambulante već bi po bris za testiranje dolazili zdravstveni djelatnici, vjerojatno medicinske sestre, kako bi se bolest sporije širila”, kaže dr. Bogdanović.