ZAGREB - Visoke temperature, koje su oko podneva u pojedinim dijelovima Hrvatske prelazile 40 stupnjeva Celzijusa, povećale su broj intervencija Hitne pomoći, doznaje se u petak iz zagrebačkog Zavoda za hitnu medicinu i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Zbog visokih temperatura povećan je broj intervencija Hitne pomoći i to uglavnom na otvorenim prostorima zbog izloženosti suncu, rekla je dežurna liječnica zagrebačkog Zavod za hitnu medicinu Dejana Martinić.
Pomoć su tako u većem broj tražili radnici koji rade na otvorenom i ljudi koji su, unatoč savjetima liječniika da ne izlaze na sunce po najvećim vrućinama, obavljali svoje uobičajene poslove, dodala je.
Građani su zbog vrućina povećano tražili pomoć zbog malaksalosti, kolapsa, vrtoglavice te srčanih ili neuroloških tegoba, što je, podsjetila je Martinić, uobičajeno kod visokih temperatura.
Zagrebački Zavod za hitnu medicinu inače u zadnjih mjesec dana, otkako su počele velike vrućine, ima oko 130 do 140 intervencija tijekom dana, a noću 80 do 90.
Broj intervencija povećan je i na razini cijele Hrvatske, osobito na Jadranu gdje je turistička sezona na vrhuncu. Tako je broj intervencija u protekla 24 sata, kao i prethodnog dana, u kopnenim županijama povećan prosječno 30 posto, a u priobalju od 80 do 150 posto, doznaje se u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM).
"Intervencija je puno, posebice u priobalju gdje boravi veliki broj ljudi", rekla je ravnateljica HZHM-a Maja Grba Bujević.
Pritužbe pacijenata na stanje u Klinici za onkologiju
O vrućinama se priopćenjem oglasio i Klinički bolnički centar Rebro nakon niza pritužbi pacijenata na lošu klimatizaciju. Prenosimo ga u cijelosti:
- Obzirom da zadnjih tjedan dana primamo pritužbe pacijenata, ali i djelatnika KBC-a Zagreb na lošu klimatizaciju u pojedinim radilištima, dužni smo vam priopćiti slijedeće.
Klinički bolnički centar Zagreb ima šest radilišta koja su rađena neka prije sedam, a neka i prije osamdeset i pet godina. Bilo je tu i adaptacija i readaptacija spomenutih prostora.
Prve pritužbe ove godine dolazile su iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Zahvaljujući donatorima (INA – Industrija nafte, d.d.) taj problem je znantno ublažen. Sada se pojavio problem klimatizacije u prostorima Klinike za onkologiju. Razlog ovakvih problema je nedovoljna rashladna snaga sustava. Naime, glavni kompleks zgrada na lokaciji Rebro rashladnom snagom opskrbljuje HEP-Toplinarstvo d.o.o. s kojim KBC Zagreb ima važeći ugovor o održavanju. U ovom trenutku i u ovakvim vremenskim okolnostima središnjem kompleksu zgrada na Rebru nedostaje oko 2,5 megavata rashladne snage.
Kako bi premostili ovu situaciju s partnerima iz HEP-Toplinarstva d.o.o. instalirana je mobilna rashladna stanica sa snagom 1 megavat. Također, u ponedjeljak 7. kolovoza 2017. godine započet će instalacija još jedne mobilne rashladne stanice snage 1,5 megavat, kako bi se olakšala situacija u pogledu rashlađivanja Klinike za pedijatriju i Klinike za onkologiju. Uz to ćemo kao privremeno rješenje tijekom vikenda započeti instalaciju šest „single split“ sustava rashlađivanja u Klinici za onkologiju.
Iako neka radilišta KBC-a Zagreb funkcioniraju u trenutno otežanim okolnostima, nije smanjen standard zbrinjavanja bolesnika koji dolaze iz cijele Hrvatske.
Molimo pacijente za razumijevanje i vjerujemo da ćemo riješiti sve probleme u što kraćem roku.
Priopćenje je potpisao ravnatelj KBC-a Rebro prof. dr. sc. Ante Ćorušić.
U petak oko podneva najviša temperatura izmjerena je u u Kninu od oko 40 stupnjeva Celzijusa. U 13 sati najviše temperature izmjerene su u Kninu 39.5 °C, Ogulinu 38,4 °C, Pločama 37,2 °C. U 14 sati čak 10 gradova kuhalo se na temperaturama višima od 38 Celzijevaca. U Đakovu je bilo 38,2 °C, Otočcu 38 °C, Slunju 38,4 °C, Slavonskom Brodu 38 °C, Lipiku 39 °C, Metkoviću 38,4 °C, Imotskom 39,3 °C, Sinju 38,8 °C, Kninu 39,6 te zračnoj luci Zemunik 38,7 °C.
Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske i za sutra najavljuje sunčano i vruće uz najviše dnevne temperature od 33 do 39 stupnjeva. Vrućine se očekuju i tijekom vikenda, nakon čega bi trebao uslijediti porast naoblake uz kišu i grmljavinu i osvježenje, ponajviše u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu.