EKSKLUZIVNO

PAO DOGOVOR O ZAKONU O RADU Za 90 tisuća zaposlenih otkazi bez objašnjenja

    AUTOR:
    • Gordana Galović

  • OBJAVLJENO:
  • 06.04.2014. u 20:40

Darko Tomaš / Cropix

Poslodavci su olakšali poziciju malih tvrtki, a sindikati dobili ustupke oko rada preko agencija i radnog tjedna

Prema svemu sudeći, Hrvatska udruga poslodavaca uspjela je u svojoj namjeri da se malim poslodavcima olakša pozicija u novom Zakonu o radu. Prijedlog koji je u dosadašnjim pregovorima Ministarstva rada, poslodavaca i sindikata praktički usuglašen potvrdilo nam je više pregovarača, a to znači da bi mali poslodavci do pet zaposlenih ubuduće mogli otkazivati ugovore o radu bez ikakvog obrazloženja.

Procjenjuje se da u tvrtkama do pet zaposlenih trenutno radi oko 90 tisuća zaposlenih koji bi se mogli naći u toj poziciji. Poslodavci dugo upozoravaju da je dio zemalja EU već omogućio malim poslodavcima da budu izuzetak od pojedinih zakonskih obveza koje se odnose na srednje i velike poslodavce jer je riječ o tvrtkama koje su u najtežoj poziciji na tržištu. Sindikati su se u jednom trenutku podijelili oko tog pitanja, no kako je riječ o zaposlenima koji nisu sindikalno organizirani, to je očito presudilo u konačnom dogovoru.

Više-manje gotovo

Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata danas kreću u novu rundu pregovora o spornim izmjenama Zakona o radu. Pregovori o tri ključna pitanja, neslužbeno doznajemo, više-manje su gotovi. Dok su poslodavci uspjeli olakšati poziciju malih tvrtki, sindikati su, neslužbeno doznajemo, dobili određene ustupke kod njima spornih odredbi: rada preko agencija i mogućnosti izvanrednog produljenja radnog tjedna. Prema posljednjoj usuglašenoj verziji, u ZOR-u bi ostala odredba kojom je rad preko agencija za privremeno zapošljavanje produljen s jedne na najviše tri godine, ali bi radnici koji tako rade imali ista prava kao zaposleni na određeno vrijeme.

Sindikati su, čini se, uspjeli ublažiti i odredbu o produljenju radnog vremena u slučaju neočekivanog povećanja opsega posla.

Do 50 sati tjedno

Poslodavci bi mogli slobodno produljiti radno vrijeme do 50 sati tjedno, a do 60 sati samo ako je to dopušteno u kolektivnom ugovoru. Riječ je popuštanju u odnosu na predložene odredbe prema kojima se radno vrijeme trebalo fleksibilizirati na način da se u određenom razdoblju bez suglasnosti sindikata može raditi i do 56 sati tjedno, odnosno do 60 sati ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom. I prema jednoj i drugoj verziji ukupan broj radnih sati u razdoblju od četiri mjeseca mora se svesti na prosječnih 40 sati tjedno, odnosno 48 sati s prekovremenim satima.

Iako su se dogovorili da tijekom pregovora neće davati izjave, i sindikati i poslodavci prošlih su dana, doduše tek općenito, procjenjivali da su na dobrom putu da se dogovore.

- Značajno smo približili stajališta i vjerujem da ćemo se dogovoriti - poručio je jedan od sindikalaca.

Poslodavci kažu isto.

- Interes svih je da se Zakon o radu donese. Pregovori idu u dobrom smjeru - tvrde u HUP-u.

Tijekom pregovora jedini nije javno istupao ministar rada Mirando Mrsić kojem je očito također stalo do dogovora.

Ostale sporne odredbe

- Ministar Mrsić u svakom slučaju treba sporazum sa socijalnim partnerima jer mu nakon niza loših poteza u predizbornoj kampanji uoči izbora za EU parlament treba i jedan uspjeh - procjenjuje jedan od pregovarača.

Nakon što su usuglasili tri ključna pitanja, pregovarači bi danas trebali otvoriti i sve ostale sporne odredbe iz Zakona o radu.

Tehnički vremena imaju još ovaj i evetualno sljedeći tjedan, nakon čega bi Vlada u Hrvatski sabor trebala uputiti dogovorene amandmane uoči drugog saborskog čitanja Zakona o radu.

Poslodavci bi preispitivali i štrajk

Pregovarači bi ovaj tjedan trebali otvoriti i ostale odredbe iz Zakona o radu koje su sporne sindikatima ili poslodavcima.

- Praktički je sve još na stolu i dok ne zaključimo pregovore, ništa nije gotovo - kaže jedan od pregovarača.

Najvažnije izmjene koje bi se u skladu s tim mogle “češljati” jest smanjenje maksimalne visine naknade štete sa 18 na 8 plaća u slučaju sudskog raskida ugovora o radu, produljenje roka zastare prava iz radnih odnosa s tri na pet godina te ukidanje apsolutne zaštite trudnicama.

Naime, omogućen je prestanak radnog odnosa radnicima koji koriste rodiljna i roditeljska prava u slučaju smrti poslodavca, zatvaranja obrta ili tvrtke ili likvidacije.

Do sada poslodavac nije mogao zatvoriti tvrtku dok god je imao trudnicu.

Novost je i da bolovanje prekida otkazni rok, ali je trajanje otkaznog roka ograničeno na šest mjeseci i u slučaju bolovanja.

Poslodavci bi pak mogli otvoriti pitanje štrajka budući da se po novom štrajk može pokrenuti i za jedan dan kašnjenja plaće.

Izdvajamo