StoryEditor
TROVAČ DIVLJAČI

Pao lički monstrum: Zaklao krave i telad, na njih postavio otrov i mamio vukove, lisice i orlove

Sumnjiči ga se da je na lešine domaćih životinja koje su mu poslužile za mamac, postavio otrov, od kojeg su uginule divlje životinje
Suri orao
 Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

U povodu okončanja kriminalističkog istraživanja nad 52-godišnjim hrvatskim državljaninom, kojeg se sumnjiči za kaznena djela protiv okoliša, oglasila se Udruga Biom.

Naime, spomenutog muškarca se sumnjiči da je na području Gračaca u više navrata u cilju uništavanja divljih životinja na lešine domaćih životinja (teladi, krava) koje su mu poslužile za mamac, postavio otrov, od kojeg su uginule divlje životinje, među kojima i zaštićene vrste, poput vuka, lisice i surog orla.

Iz udruge ističu da je riječ o rijetkom slučaju da su se institucije uključile u progon slučaja trovanja.

- Svaki otrovni mamac je u prirodi ozbiljan rizik za divlje i domaće životinje. Netko tko želi trovati lisicu, ubit će namjerno ili nenamjerno susjedovog psa, vuka, čaglja, orla, škanjca, gavrana i puno više sitnih ili velikih životinja. Štoviše, otrov se može širiti nekontrolirano na veliko područje i počiniti ogromne štete za bioraznolikost. Ipak, započeta suradnja udruga, veterinara, državnih službenika i lovaca daje rezultate u nalaženju i kažnjavanju zločina protiv prirode, napominju u priopćenju.

Istraga je bila pokrenuta nakon što su u subotu 18. siječnja 2020. lokalni lovci na području Mazina u Lici pronašli lešine vuka i lisice, a u blizini i dva mrtva teleta, za koja je utvrđeno da su postavljeni kao otrovni mamci. Na poziv, lovoovlašteniku su se pridružili zaposlenici Bioma, koji su obavijestili inspekciju zaštite prirode i veterinarsku inspekciju Državnog inspektorata te druga nadležna tijela. Dva tjedna kasnije su zaposlenici Bioma gotovo na istom mjestu našli uginulu jedinku surog orla i još jedan otrovni mamac te su ponovno obaviještene nadležne službe.

- Uspjeh istrage policije u Gračacu je iznimno značajan, ako se uzme u obzir da u Republici Hrvatskoj unutar MUP-a ne postoji niti jedna služba, odjel ili barem pojedinci koji se posebno bave zločinima protiv prirode. Takve službe, poput britanskog NWCU-a, španjolske SEPRONA-e te talijanske CUFAA-e, postoje u većini drugih europskih zemalja. Ipak, unatoč nepostojanju takvih institucija u Hrvatskoj, ovaj slučaj imao je potporu Državnog inspektorata, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Centra "Ivan Vučetić", Veterinarskog fakulteta, Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta i drugih tijela, te ovaj slučaj nije ostao samo u ladicama. Iako nesretni zbog otrovanih životinja, radosni smo da je i naš rad pridonio koordinaciji svih uključenih, napominje Vedran Lucić, suradnik za zaštitu prirode iz Udruge Biom.

Trovanje je zabranjeno u svim zemljama Europe još od 1980-ih, kako zbog dobrobiti samih životinja i prirode, tako i zbog sigurnosti ljudi, posebice djece. Prema dosadašnjim saznanjima, najčešće korišteni otrovi u Hrvatskoj su karbofuran i metomil. Čak i najmanja količina karbofurana može usmrtiti ljude koji dođu u kontakt s njim te je odavno zabranjen u EU.

Otrov može počiniti nepovratne štete u divljem svijetu. Na taj način su u Hrvatskoj izumrle dvije vrste supa. Strvinari su efikasno uklanjali lešine iz prirode i time nas štitili od bjesnoće, antraksa i drugih zaraznih bolesti. Godine namjernog trovanja vukova, medvjeda, čagljeva i pasa rezultirale su time da su sup starješina i crkavica izumrli u Hrvatskoj. Zadnja vrsta - bjeloglavi sup – isto je ugrožena, navodi se u priopćenju.

- Ovaj slučaj trovanja pokazuje da trovači mogu biti otkriveni, a nadamo se i kažnjeni. Sa svakim novim trovanjem divljih životinja iskustvo naših institucija u otkrivanju počinitelja raste kao i motivacija da se trovanju divljih životinja stane na kraj. Naravno, sada je na pravosuđu da to procesuira, te se nadamo da nedostatak sudaca koji su dodatno educirani o zločinima protiv prirode neće utjecati na ishode ovih procesa, zaključio je Vedran Lucić iz Bioma.

Poručuju na kraju da je pozitivno što razni dionici - ekolozi, lovci, veterinari, čuvari prirode, državna inspekcija i policija mogu surađivati u borbi protiv trovanja divljih životinja, a za očuvanje naše zajedničke prirodne baštine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. kolovoz 2020 23:04