SLUČAJ ULJANIK

Pet članova Nadzornog odbora dalo suglasnost, osumnjičena samo trojica: 'Mi nismo znali da je ta odluka štetna za brodogradilište'

Zeljko Sop, Goran Sebelic, Matija Djanjesic / CROPIX

Goran Kutnjak (lijevo) i Juraj Šoljić (desno)

 

Jesu li se i sindikalni povjerenik u riječkome brodogradilištu 3. maj Juraj Šoljić i Goran Kutnjak kojeg je u Nadzorni odbor navedenoga brodogradilišta imenovala država, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), u jednome trenutku u Aferi Uljanik pojavili u ulozi osumnjičenika, da bi zatim kao osumnjičenici “nestali”, pitanje je koje se nameće nakon što su mediji objavili da su i Šoljić i Kutnjak osumnjičeni, a oni to demantirali.

'Izbrisani'

Naime, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci navelo je u tzv. Pouci o pravima drugim osumnjičenicima u aferi Uljanik Kutnjaka kao 13-osumnjičenoga, a Šoljića kao 16-osumnjičenoga. Pouka o pravima dokument je koji se temelji na kaznenoj prijavi policije, u slučaju Uljanika, konkretno na temelju prijave riječkoga PNUSKOK-a. Međutim, kako tvrde u MUP-u, policija Kutnjaka i Šoljića svojom prijavom nije obuhvatila.

Dakle, čini se da ih je Državno odvjetništvo na svoju ruku, jedno kratko “prijelazno” vrijeme osumnjičilo, da bi ih i ono zatim izostavilo iz Rješenja o provođenju istrage, dokumenta kojim se definira protiv koga se konačno pokreće kazneni postupak. Kazneni postupak, stoga, protiv Šoljića i Kutnjaka u aferi Uljanik nije pokrenut. Da su njih dvojica bili “privremeno osumnjičeni”, jučer nam je potvrđeno i iz Županijskoga državnoga odvjetništva u Rijeci, međutim, tvrde da je riječ o svojevrsnoj omašci.

- Nakon što je kompletna dokumentacija pristigla od policije uz prijavu, i nakon što je analizirana, procijenjeno je da ne postoje osnove za sumnju u te dvije osobe - kažu u tužiteljstvu, objašnjavajući da su se pouke o pravima, u kojima su navedeni Kutnjak i Šoljić, pripremale paralelno unutar kratkih rokova.

- Rješenje o provođenju istrage jedino je mjerodavno. Tijekom istrage moguće su i izmjene, odnosno da se istraga protiv nekoga proširi ili da se u odnosu na nekoga obustavi - kažu u riječkome županijskome tužiteljstvu.

Bezvrijedne tvrtke

No, da nije riječ samo o “štamparskoj” pogrešci ukazuje i to da se u Pouci o pravima nije radilo isključivo o navođenju identiteta osumnjičenika među kojima su Šoljić i Kutnjak, nego su točno bile opisane radnje za koje ih terete. Riječ je o točki optužbe koja se odnosi na kupnju dionica Uljanikovih liberijskih tvrtki USS 12 i USS 13, odnosno udjela u brodovima Veruda i Stoja, u srpnju 2015., čime je 3. maju, prema optužbama policije i Državnoga odvjetništva, nanesena šteta od 103,8 milijuna kuna.

Naime, prema toj točki tužiteljstvo tereti Domagoja Klarića, bivšega direktora 3. maja, i Silvana Kranjca, koji je u to vrijeme bio direktor Uljanik Brodogradilišta, da su radove koje je 3. maj obavljao kao podizvođač za Uljanik Brodogradilište prebili, tako da je riječki škver umjesto novca kupio dionice tvrtki USS 12 i USS 13 koje su bile bezvrijedne. Riječ je o tvrtkama koje je Uljanik osnovao u Liberiji, a svaka je imala u vlasništvu po jedan brod koji se gradio. USS 12 zapravo je bila tvrtka-brod Veruda, a USS 13 tvrtka-brod Stoja.

Međutim, oba broda (pa tako i tvrtke) već su bila debelo pod kreditima tijekom gradnje, Veruda pod kreditom nizozemske ABN AMRO bank, a Stoja pod Zabinim kreditom. Zbog tih opterećenja dionice tih tvrtki zapravo su bile bezvrijedne. No, osim Kranjca i Klarića, koji su sklopili sporne ugovore između 3. maja i Uljanik Plovidbe, policija i tužiteljstvo za tu su točku osumnjičili i trojicu članova NO-a 3. maja - i to zato što su jednoglasno dali suglasnost Klariću da potpiše takav ugovor.

Tako se, uz Klarića, sumnjiče predsjednik NO-a Veljko Grbac te članovi NO-a Marinko Brgić i Elvis Pahljina jer su 9. srpnja 2015. na 20. sjednici NO-a održanoj putem elektronske pošte jednoglasno amenovali odluku o kupnji dionica. Jedini je problem to što je NO imao pet članova, a ne tri, a uz navedenu trojicu osumnjičenika članovi su bili i Šoljić i Kutnjak te su i oni, prema nalazima istrage, također dali suglasnost za sporni dogovor kojim je, prema inkriminacijama, 3. maju nanesena šteta od 108 milijuna kuna.

Sporna sjednica

U Pouci o pravima je tako navedeno da su “na sjednici održanoj putem elektronske pošte članovi Nadzornoga odbora 3. maja - trećeosumnjičeni Veljko Grbac kao predsjednik Nadzornoga odbora, prvoosumnjičeni Marinko Brgić, devetoosumnjičeni Elvis Pahljina, 16-osumnjičeni Juraj Šoljić i 13-osumnjičeni Goran Kutnjak, da bi omogućili 11-osumnjičenom Domagoju Klariću i 6-osumnjičenom Silvanu Kranjcu realizaciju zajednički dogovorenoga, premda znajući da su dionice kompanija USS 12 i USS 13 bezvrijedne, jednoglasno donijeli odluku kojom se daje suglasnost Klariću za zaključenje ugovora.”

No, u Rješenju o provođenju istrage, imena Šoljića i Kutnjaka nestaju te se navodi “da su na sjednici održanoj putem elektronske pošte članovi Nadzornoga odbora 3. maja - trećeosumnjičeni Veljko Grbac, kao predsjednik Nadzornoga odbora, prvoosumnjičeni Marinko Brgić, devetoosumnjičeni Elvis Pahljina, da bi omogućili 11-osumnjičenom Domagoju Klariću i šestoosumnjičenom Silvanu Kranjcu realizaciju zajednički dogovorenoga, premda znajući da su dionice kompanija USS 12 i USS 13 bezvrijedne, jednoglasno donijeli odluku...”.

Dakle, prema službenoj dokumentaciji koju su policija i Državno odvjetništvo prikupili, riječ je bila o jednoglasnoj odluci svih pet članova NO-a, za koju su trojica od njih osumnjičeni, a dvojica ne. Jedina mogućnost koja se nameće jest da za razliku od ostala tri “nadzornjaka”, Kutnjak i Šoljić nisu imali saznanja da je odluka štetna za 3. maj kad su glasali za nju, odnosno nisu znali da su brodovi Veruda i Stoja već pod hipotekom banaka i da su dionice bezvrijedne.

Upravo to kaže Kutnjak: - Radite s informacijama koje imate. Dobili smo uvjerenje da je dobra odluka. Imali smo masu uvjeravanja da o svemu tome zna ministarstvo, da zna Bruxelles i Hrvatska brodogradnja. Bio sam uvjeren da je to bila dobra poslovna odluka. Rekao sam drugim članovima NO-a ako se dokaže bilo kakva inkriminacija da se izvlačio novac ili da su isplaćivane provizije, rekao sam ih da ću ih ja osobno teretiti - rekao nam je Kutnjak.

Šoljić, pak, nije nije htio komentirati slučaj.

- Na savjet moje odvjetnice više ne želim davati izjave. Poslao sam zahtjev za ispravak za koji se nadam da će biti objavljen sukladno Zakonu o medijima - rekao nam je Šoljić, objasnivši da ga je razljutio upravo tekst u kojemu je objavljeno da je on među osumnjičenima.

Obavezna donacija stranci koja ga je imenovala: 'Primao sam 2000 kuna, od toga sam 500 davao HNS-u'

Bivši član Nadzornog odbora Goran Kutnjak ističe da nikada nije uzeo ništa osim mjesečne naknade od 2000 kuna dok je ona još bila dodjeljivana.

- Od tih 2000 kn odmah sam 500 platio HNS-u, budući da su me zapravo oni imenovali jer je Vrdoljak bio ministar gospodarstva - kaže Kutnjak, pojašnjavajući da je član HNS-a bio sve dok Vrdoljak nije napustio oporbu.

Kutnjak tvrdi, da iako je u NO-u imenovan kao predstavnik države, nikakvu korespodenciju s državom nije mogao ostvariti.

- Iz CERP-a su mi rekli da u NO-u nemam nikakve obveze, da se samo rukovodim principom savjesnoga gospodarstvenika. Na sastancima NO-a koji su obavljani videolinkom ostala trojica članova su mene i Šoljića uvjeravali da je npr. spuštanje cijena brodova dobra odluka. Kada sam pitao: ‘A što ako je ne odobrimo?’, rekli su onda se ide u stečaj - kaže Kutnjak, koji tvrdi da nije želio biti osoba koja će 3. maj poslati u stečaj.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo