Ovo je najbolji video koji ćete danas pogledati. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović čita “Pipi Dugu Čarapu”.
Hrvatska predsjednica postala je hit zahvaljujući poznatoj priči za djecu. “Kolinda, što to radiš? Društvene mreže gore, hrvatska predsjednica kao Pipi Duga Čarapa.”
Ovo su samo neki od naslova koji su odmah nakon puštanja snimke iskakali na web portalima hrvatskih, ali i medija susjednih zemalja.
Riječ je o snimci koja je nastala u travnju, ali je tek prije nekoliko dana objavljena na društvenim mrežama te je postala viralni hit.
Predsjednica je u uvodu videa rekla da se s veseljem odazvala molbi Martine Mihalić, nastavnice hrvatskog jezika koja predaje u Švedskoj, da pročita ulomak iz knjige “Pipi Duga Čarapa”, koja je, kaže predsjednica, “godinama dio djetinjstva djece diljem svijeta koja uživaju u opisima veselih avantura te neobične djevojčice”. S obzirom na uglavnom negativne komentare, pitali smo Suzanu Hitrec, predsjednicu Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, i Nikicu Mihaljevića, predsjednika Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, kako kao profesori gledaju na “performans”.
- Čitanje je važno od najranije dobi pa do kraja života. Koliko je važno čitanje s razumijevanjem, vidimo kada u srednjim školama imamo učenike koji, zapravo, ne znaju dobro čitati, a došli su s visokim ocjenama - kaže Hitrec. Posljedice toga vide se na državnoj maturi i raznim drugim testiranjima.
- Bilo čiji napor da potakne djecu na čitanje, pa tako i predsjednice, podržavam i smatram da to nije smiješno, nego pohvalno - kaže Hitrec i dodaje da je pogotovo važno čitanje na glas. Tako se lakše uči, širi se vokabular i nije važno samo za hrvatski jezik nego za sve predmete i kasniji život. - Smatram potpuno neprimjerenim bilo koga prozivati zbog poticanja na čitanje - zaključila je. S njom se slaže i Nikica Mihaljević.
- Iako govorimo o čitanju, ovo je zapravo sada u sferi politike jer je riječ o predsjednici. Naravno da je čitanje nešto što trebamo njegovati. Je li predsjednica to najspretnije napravila, pitanje je. Ali, s druge strane, ona nije učiteljica ni profesorica, tako da traženje dlake u jajetu nema smisla - kaže Mihaljević.
Smatra da se kultura čitanja ne njeguje te da digitalizacija ide u prilog tome da će djeca još manje čitati. - U osnovnoj školi to jako dolazi do izražaja. Jako sam tužan kad prolazim školskim hodnicima i vidim djecu koja gledaju u mobitele. Bilo bi ih puno ljepše vidjeti s knjigom ili u igri - zaključuje.