BURAN TJEDAN

PITANJE JE DANA KADA ĆE DOĆI DO OBRAČUNA U HDZ-u: Otkrivamo što je Plenković rekao pobunjenicima

Zagreb, 120418. Markov trg.
Sabor.
8. sjednica Sabora s raspravom o prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Martini Dalic, potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva, poduzetnistva i obrta u Vladi Republike Hrvatske.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
CROPIX

 

Dan poslije izglasavanje Istanbulske konvencije u HDZ-u su izračunali da je od 55 članova Kluba u Saboru 69 posto podržalo stranački vrh i Andreja Plenkovića, dok je 31 posto zastupnika glasao protiv ratifikacije ili se suzdržao. Ti šturi statistički podaci imat će očito dalekosežne posljedice za odnose u stranci, pa u ovom trenutku nitko ne očekuje da će Plenković povući drastične poteze i smijeniti prije svega političkog tajnika Davora Ivu Stiera.

Plenković i Stier

Iako Plenković i Stier već duže vrijeme imaju hladne odnose i jedva izmjenjuju neku rečenicu, omjer snaga u HDZ-u bitno se izmijenio i stranačka desnica ojačala. S druge strane, Andrej Plenković sada može jasno vidjeti s kim može, a s kim ne može računati, pa i činjenicu da je protiv odluke stranačkog vrha o ratifikaciji bilo čak četvero istaknutih HDZ-ovaca, zamjenik Milijan Brkić, potpredsjednica stranke Ivana Maletić te politički i međunarodni tajnici Davor Ivo Stier i Miro Kovač.

“Iako svi uvjeravaju šefa stranke da glasanje po savjesti u slučaju Istanbulske konvencije nije bilo upereno protiv njega, očito je to bio ‘mini udar’ na Plenkovića, koji je ujedno i prvi predsjednik HDZ-a koji je doživio da mu se javno suprotstave članovi predsjedništva i saborski zastupnici”, kaže nam jedan istaknuti HDZ-ovac, uz prognozu da je samo pitanje vremena kada će doći do stranačkog obračuna.

“Signali koje je stranački vrh slao prema Stieru da je nelogično da se politički tajnik ne slaže oko najvažnijih poteza stranke, od koalicije s HNS-om do ratifikacije dokumenta Vijeća Europe kojim će hrvatska predsjedati od 18. svibnja, očito nisu urodili plodom. Stier nastavlja solirati, ali ni to neće moći biti unedogled”, kaže naš sugovornik. U ovom trenutku sankcioniranje nije opcija i to je Plenković poručio svojim suradnicima, ali nitko se ne zavarava da je priča gotova.

Željka Markić

Oni koji su bili na sjednici Kluba zastupnika uoči glasanja kažu da je Plenkovićevo ponašanje bilo vrlo znakovito. Došao je pomirljivo, ali je odjednom promijenio retoriku i kazao “nije mi jasno kako je sve ovo moguće, ne razumijem to”. Za stranačkog šefa sve što se posljednjih dana događalo dio je zakulisnih igara koje su bile uperene protiv njega, ali i koje su trebale pokazati da se desna struja u stranci sve više odmiče od europske politike.

Iz više izvora nam je potvrđeno da je stranački vrh, kada se zahuktala priča oko Istanbulske konvencije, pokušao i sa Željkom Markić postići neki kompromis, ali to nije bilo moguće. Sada se Markić prometnula u otvorenog protivnika Plenkovićeve politike, što se jasno vidjelo i na skupu u Splitu. “To je tek početak, pravi obračuni tek će slijediti”, govori naš sugovornik koji tvrdi da je usprkos svemu Plenković ovaj put izašao kao pobjednik i učvrstio svoj položaj kao premijer, jer hrvatska javnost nije podržala desnicu.

Saborska većina

“Najveći problem za premijera ostaje saborska većina, koja je odlaskom HRAST-a ugrožena. Dado Milinović je već slao signale da može odstupiti s mjesta župana ako će se protiv njega voditi kampanja u stranačkoj utakmici za novog županijskog šefa, i vratiti se u Sabor. Poruka je više nego jasna, jer bi zaoštravanjem odnosa na relaciji središnjice i veterana iz Gospića i njegovim povratkom u Sabor mogao otpasti još jedan ‘siguran’ glas”, govori naš sugovornik.

“Nas je najviše povrijedilo što Plenković nije na vrijeme počeo razgovore sa saborskim zastupnicima za koje zna da ne podržavaju Istanbulsku konvenciju. Mnogi nesporazumi su mogli biti uklonjeni da je obavio razgovore ‘jedan na jedan’”, tvrdi nam jedan od ‘pobunjenika’, koji smatra da će se situacija u stranci sada ipak smiriti. “Plenković je u više navrata svima nama poručio da smjena neće biti, ali da nisu nemogući ni novi izbori, u kojima bi HDZ bio pobjednik, ali s drugim listama koje bi sastavio sam Plenković.”

 I drugi  HDZ-ovci smatraju da izvanredni izbori nisu nerealna opcija. Plenković i najbliži suradnici naslijedili su mnoge kadrove Tomislava Karamarka, pa i neke njegove ‘spavače’. “Plenković je učinio grešku kao i Jadranka Kosor što odmah nije proveo drastičnije promjene u samoj stranci. Kosor je to koštalo ‘glave’, a sada je na Plenkoviću da izvuče lekcije i iz ratifikacije Istanbulske konvencije”, kaže dugogodišnji član HDZ-a.

NJEMAČKI BISKUPI O RODNOJ IDEOLOGIJI ‘Rodna politika  donosi pravdu za spolove’

Komisija Justitia et pax Njemačke biskupske konferencije još je prije 14 godina objavila dokument “Rodna pravednost i djelovanje Crkve po svijetu” u kojem je rodno osviještenu politiku ocijenila prikladnim sredstvom promicanja pravednih odnosa među spolovima, s ciljem ukazivanja na strukturne nepravde i nasilja te traženjem načina za njihovu prevenciju.

Pojam rod Komisija tumači kao društveni i kulturni vid spolne razlike koji se razlikuje od biološke spolne razlike. Rod se odnosi na sve predodžbe i načine ponašanja koji se utvrđuju snagom tradicije, odgoja, kulture, društvenih uzora kao općeg razumijevanja spolnih uloga (tipična žena, tipični muškarac).

Rodno osviještena politika, pak, znači kritičko promatranje, pod znakom pravednosti, takvih učvršćenih uloga i traženje poboljšanja u odnosima spolova. Rodno osviještena politika, prema Komisiji, princip je djelovanja koji treba pomoći i ženama i muškarcima da, oslobođeni naslijeđenih pripisivanja uloga, pristupaju svim područjima javnoga života, od gospodarstva i politike s jedne strane, do privatnog života s druge.

Justitia et pax u dokumentu osvjetljava i odnos između “tradicionalne” politike ravnopravnosti koja je bila usmjerena na interese žena i politike “gender mainstreaminga”. Mišljenja je da rodno osviještena politika ne može zamijeniti “klasičnu” politiku ravnopravnosti, nego je nadopunjava. To su dva različita puta u službi istoga cilja i treba ih provoditi sve dok se u cijelom društvu ne postigne stvarna ravnopravnost spolova.

Glavnu razliku između rodno osviještene politike i klasične politike ravnopravnosti usmjerene na žene, Komisija vidi ovako. “Tradicionalni” oblici politike ravnopravnosti polaze od konkretno postavljenih problema koji se izvode iz nepravednog položaja žena i tako zahtijevaju političko rješavanje. Rodno osviještena politika zbilji pristupa temeljitije. U konceptu rodno osviještene politike različite situacije žena i muškaraca, postaju kriterij već pri ispitivanju, organizaciji i pristupu nekom području djelovanja.

 


Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo