OTKRIVAMO

PLAN U JEDNOM OD KLJUČNIH RESORA NOVE VLADE Zaustavljaju bušenje Jadrana, šteta će iznositi najmanje 300 milijuna eura!

EPH

Za Vladu kojoj je jedan od ciljeva poboljšanje investicijske klime, prvi potezi prilično su antiinvesticijski

Za Vladu kojoj je jedan od glavnih proklamiranih ciljeva poboljšanje investicijske klime, prvi potezi u resoru gospodarstva poprilično su antiinvesticijski.

Uvođenjem moratorija na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na području Jadranskog mora, trenutačno će biti zaustavljene investicije vrijedne barem tristotinjak milijuna eura na tri istražna područja gdje su kroz zakoniti međunarodni natječaj prikupljene ponude investitora.

Dva moratorija

Ti investitori, posebno talijanski ENI, s pravom će otvoriti pitanje investicijske klime u državi gdje promjenom vlasti dolazi do obustave ulagačkih procesa koji su se ranije godinama razvijali. Kako nova Vlada mnogo očekuje od investicijskih projekata u energetici, a većina takvih ne može se realizirati u jednom mandatu, za očekivati je da će ova intervencija negativno utjecati i na atraktivnost svih budućih projekata ove Vlade među potencijalnim ulagačima koji će se pitati hoće li i ti projekti preživjeti eventualnu promjenu vlasti. Općenito, iz objavljenih smjernica Vlade nazire se radikalno zelena vizija energetike, pa se tako uvodi privremeni moratorij na gradnju termoelektrana u Hrvatskoj (odnosi li se to i na gradnju termoelektrana na biomasu?), a predviđa povećanje kvota za obnovljive izvore energije te, što je možda najvažnije - razbijanje HEP-a potpunim vlasničkim izdvajanjem reguliranih djelatnosti i distributivne infrastrukture.

Važnije što ne piše

Je li to uvod u eventualnu privatizaciju ostatka HEP-a ili pak dio šireg plana ekstrakcije dijela aktualnih državnih energetskih kompanija iz ovlasti Ministarstva gospodarstva koji je pod kontrolom Mosta u resor infrastrukture kojim vlada HDZ?

Na koncu, od svega onoga što u smjernicama piše, možda je zanimljivije ono što ne piše. Tako se ni jednom riječju ne spominje sudbina Ine i neriješenih odnosa s mađarskim MOL-om, iako se radi o kompaniji čija djelatnost čini više od 50 posto nacionalne energetike. Ta činjenica dobit će na važnosti ukoliko se pokažu istinitima već vrlo rasprostranjene glasine o kadroviranju visokih sinekura u ministarstvu s ljudima koji su aktivno sudjelovali u procesu sklapanja spornih ugovora s mađarskom kompanijom.

Čekaju se mjere

Ministarstvo gospodarstva, očito je, bit će jedan od ključnih resora, jer će osim energetskih projekata biti zaduženo za provedbu još dva prioriteta Vladine politike - smanjenja parafiskalnih nameta i unapređenja ‘Doing business’ pokazatelja. Koliko će u tome biti uspješno, moći će se ocijeniti tek kada ove smjernice budu razrađene u konkretne mjere.

Izdvajamo