Hrvatska je u jednoj godini na dva ključna mjesta u europskim organizacijama poslala svoje političarke kako bi na europskoj razini jačale temu demokracije, izjavio je u utorak premijer Andrej Plenković, aludirajući na imenovanje Dubravke Šuice i Marije Pejčinović Burić na visoke funkcije u Europskom komisiji (EK) i Vijeću Europe (VE).
Novoizabrana predsjednica EK Ursula von der Leyen imenovala je u utorak Dubravku Šuicu za potpredsjednicu za demokraciju i demografiju, dok je Pejčinović-Burić izabrana za glavnu tajnicu VE-a u lipnju i dužnost preuzima 18. rujna.
"Hrvatska je u jednoj godini na dva ključna mjesta u europskim organizacijama poslala svoje, dužnosnice, svoje političarke kako bi na europskoj razini jačale temu demokracije", kazao je Plenković na konferenciji za novinare.
Dodao je da je odluka o imenovanju Šuice donesena u zajedničkom dogovoru i procjeni što je bitno za Europu, za cijeli kontinent i što je važno Hrvatskoj.
"Von der Leyen je Šuici povjerila izrazito značajnu ulogu u budućoj EK. Rezultat takvog odabira je plod naših razgovora s novom predsjednicom EK-a, želje Hrvatske, prije svega naše vlade, da po prvi puta u povijesti EU jedna povjerenica u sastavu komsije u svom portfelju ima jednu od ključnih, egzistencijalnih tema za niz država članica, a to je pitanje demografija", kazao je Plenković.
Konferencija o budućnosti Europe
Podsjetio je da je to tema koju je vlada pokrenula tijekom rumunjskog predsjedanja EU. "To je tema koju smo uvrstili na naš zahtjev u strateški program EU 2019. - 2024. i koju je Ursula von der Leyen objeručke prihvatila. Pola država članica ima negativni prirodni priraštaj", istaknuo je premijer.
Ono što je posebno važno i što je dodatna vrijednost, kaže Plenković, je to da će Šuica u Europskoj komisiji biti zadužena za ključan projekt "Konferencija o budućnosti Europe".
Konferencija bi trebala početi 2020. i trajati dvije godine. Zamišljena je kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija, a cilj joj je da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati.
Plenković je također istaknuo da je više hrvatskih političarki preuzelo važne dužnosti u europskim organizacijama, od Agencije EU za pomorsku sigurnost do Revizorskog suda. "Igramo utakmicu na europskoj razini izvan svoje kategorije", bio je slikovit premijer.
Na pitanje o položaju zemlje u EU, posebice ulaska u schengensku zonu, kazao ja da je to "apsolutno realno".
"Upravo ovoga mjeseca je EK na schengenskom odboru objavio da je Hrvatska ispunila sve kriterije, sve preporuke koje su u stručnom-operativnom smislu neophodne za preporuku Komisije Vijeću da donese odluku da postanemo članica schengenskog prostora", rekao je Plenković.
Što se Slovenije tiče, nastavio je, naš stav je kristalno jasan, da je to naša susjedna zemlja s kojom u povijesti nikada nismo imali ozbiljnijih problema ili otvorenih pitanja, a pitanje razgraničenja na kopnu i moru je "rezidualno pitanje nastalo raspadom SFRJ".
Spor sa Slovenijom
Po njegovim riječima, pozicija Slovenije je cijelo vrijeme jasna, ali isto tako i pozicija Hrvatske, pojašnjavajući da bi Slovenija htjela da se primijeni jedna arbitražna presuda koja je donesena u procesu koji je prema Hrvatskoj bio nepovratno kompromitiran.
"Ne može se u međunarodnoj zajednici prozivati Hrvatsku da ne poštuje vladavinu prava, a istodobno imati stečevinu u tom i takvom arbitražnom procesu u kojem je došlo do dogovora protivnom pravu, pravnoj praksi ili arbitražnom postupku, između slovenske agentice i od Slovenije predloženoga suca (...) Da se to dogodilo u nekoj trgovačkoj arbitraži sumnjam da bi bilo tko od tih ljudi kasnije bio arbitražni sudac ili odvjetnik u nekom procesu", istaknuo je premijer.
Slovenija je zbog odbijanja Zagreba da primijeni arbitražnu odluku Hrvatsku tužila sudu u Luxembourgu.
"Mi osporavamo nadležnost tog suda i ući ćemo u Schengen", zaključio je Plenković.
Također je kazao da će Hrvatska tijekom predsjedanja Vijećem EU 20 godina nakon Summita 2000 u Zagrebu ponovo okupiti države jugoistoka Europe. Istaknuo je da od tog summita 2000. Hrvatska jedina "uspješna priča".
"Postali smo članica EU prije šest godina, nitko drugi nije niti blizu tog cilja. Hrvatska nije faktor nestabilnosti, ona je uspješan model u ovom dijelu Europe", rekao je Plenković.
Istaknuo je da je ideja, kako bi taj sastanak bio uspješan, odemo u sve glavne gradove susjednih zemalja, a to uključuje i odlazak Beograd.