Premijer Andrej Plenković započeo je danas sjednicu Vlade izrazima sućuti Albaniji, koju je pogodio katastrofalni potres.
- U ime cijele Vlade izražavam sućut, suosjećanje i solidarnost s albanskim narodom povodom ovog velikog potresa. Razgovarao sam s albanskim premijerom Ramom, te sam mu iskazao spremnost Hrvatske da uputi podršku. Idućih dana vidjet ćemo kako će se ova situacija razvijati - rekao je Plenković u uvodnom obraćanju.
Napomenuo je da je Hrvatska spremna poslati posebne timove obučenih ljudi za potragu i spašavanje.
- Oni će pomoći albanskim vlastima, zajedno s nizom drugih zemalja koje su već uputile svoje snage. Ostajemo angažirani na toj temi i zahvaljujem svima koji pomažu - poručio je premijer.
U daljnjem govoru čestitao je šibensko-kninskom županu Goranu Pauku što je još jednom izabran na čelo Zajednice hrvatskih županija, a nakon toga je riječ prepustio ministru financija Zdravku Mariću koji je obrazlagao prvih devet točaka dnevnog reda koje stižu iz njegova resora.
Sjednica je započela nešto poslije 17 sati, dok je pola sata prije organizirana nova runda pregovora Vladinih predstavnika s prosvjetnim sindikatima, no Plenković na početku sjednicu nije spominjao situaciju u hrvatskom školstvu.
Ni nakon sjednice premijer se nije pridružio pregovorima, nego je otišao na sjednicu Kluba HDZ-a.
Na dnevnom redu otvorenog dijela sjednice Vlade bio je paket poreznih zakona koji su prošli prvo čitanje u Saboru i sada se upućuju u drugo. Ministar financija Zdravko Marić je predstavio glavne izmjene ovog četvrtog kruga porezne reforme. Marić je ponovio da se stopa PDV-a zadržava na 25 posto, ali se proširuje stopa od 13 posto na pripremu i usluživanje hrane i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata, a novost u odnosu na prvo čitanje je da se stopa od 13 posto primjenjuje i na nositelje fonogramskih prava.
U odnosu na porez na dobit ministar financija je kazao da je glavna izmjena podizanje oporezivnog iznosa po stopi od 12 posto na iznose do 7,5 milijuna kuna.
Više izmjena ima u porezu na dohodak, posebno u odnosu na mjere za mlade. Za rođene 1995. godine i kasnije porez na dohodak se umanjuje za 100 posto, a za one rođene između 1990. i 1994. godine umanjuje se za 50 posto. Nadalje, neoporezivi dio se s 3.800 kuna podiže na 4.000 kuna. Marić je istaknuo da se proširuje opseg neoporezivih primitaka, a posebno je naglasio da se rasterećuju nagrade učenicima za vrijeme obrazovanja ili dualnog rada, a bitno je i da te nagrade neće ulaziti u cenzus njihovih roditelja.
Ministarstvo financija je uvažilo i primjedbe o oporezivanju iznajmljivača (što su prihodi lokalnih jedinica) i to tako da porez ide onoj jedinici gdje je sjedište nekretnine, a ne onoj gdje je prebivalište vlasnika nekretnine.
Ministar Marić iznosio je još pojedinosti koje predstavljaju izmjene u poreznom sustavu, a premijer Plenković se pohvalio kako u mandatu njegove Vlade porezno rasterećenje prelazi 9 milijardi kuna.
Vlada je usvojila i nacrt prijedloga Zakona o vatrogastvu koji je predstavio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Od 1. siječnja iduće godine ustrojava se središnji državni ured pod nazivom Hrvatska vatrogasna zajednica koji će biti zadužen za sve poslove u vezi vatrogastva.
Glavni vatrogasni zapovjednik bit će čelnik Hrvatske vatrogasne zajednice, središnjeg državnog ureda i zapovijedati vatrogasnim sustavom prilikom velikih požara kada se u gašenje požara uključuju Zrakoplovne protupožarne snage i Namjenski organizirane snage Oružanih snaga.
Nadalje, namjera je uspostaviti sustav davanja suglasnosti nadređenog zapovjednika na imenovanja podređenih vatrogasnih zapovjednika te otkloniti paralelne zapovjedne nadležnosti na lokalnoj razini.
Prijedlogom zakona propisuje se za gradove u kojima je osnovana profesionalna vatrogasna postrojba da je njezin zapovjednik po dužnosti zapovjednik vatrogasne zajednice grada, odnosno područja, ako je profesionalnu vatrogasnu postrojbu osnovalo više jedinica lokalne samouprave.
Zakon o vatrogastvu upućuje se u Sabor na donošenje po hitnoj proceduri.
Vlada je usvojila i konačni prijedlog Zakona o zaštiti zraka, te Zakona o klimatskim promjenema i zaštiti ozonskog sloja.