SJEDNICA VLADE

Plenković najavio strože mjere za sprječavanja nasilja u obitelji: 'Dok ne ustrojimo dežurni telefon, žrtve nasilja mogu se javljati policiji'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 21.03.2019. u 09:59

Zagreb, 210319. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

 

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u četvrtak je ponovno najavio strože mjere za sprječavanje nasilja u obitelji,  otvaranje sigurnih kuća za žrtve obiteljskog nasilja u svim županijama te izmjene zakona kojima će se strože kažnjavati nasilnike.

Riječ je o mjerama koje su članovi Vlade ovoga tjedna dogovorili s predstavnicama inicijative #Spasime, s kojima je dogovorena ubrzana dinamika prevencije nasilja, strožeg kažnjavanja počinitelja, bolje podrške žrtvama, jačanje institucija i veće senzibiliziranje javnosti na tu temu, rekao je premijer na početku sjednice Vlade. 

Ponovio je da će se ustrojiti dežurni telefon za žrtve nasilja koji će biti dostupan 24 sata sedam dana u tjednu, a dok ta linija ne bude u potpunosti funkcionalna sve žrtve nasilja  moći će se javljati policiji koja će intervenirati u kriznim situacijama.

Do kraja godine sve će županije organizirati sigurne kuće za žrtve nasilja, a radi se i na izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Kaznenog zakona, kojima će se postrožiti kazne, kazao je Plenković.

Zagreb, 210319. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
 

Najavio je da u petak u javno savjetovanje kreće protokol o postupanju u slučajevima nasilja, a to je dokument koji jasno definira sve operativne postupke brojnih resora uključenih u tu temu.

Plenković od ministara očekuje da se maksimalno uključe u provedbu Istanbulske konvencije te da cijelo društvo zajednički napravi značajne iskorake u rješavanju problema nasilja u obitelji, koji je u punoj većoj mjeri prisutan nego što to govore službene statistike.

U uvodnom obraćanju osvrnuo se i na današnje obilježavanje Svjetskog dana sindroma Down sa ciljem podizanja svijesti i razumijevanja osoba s Down sindromom, kao i na pitanja vezana uz podršku, priznavanje prava i dostojanstva za osobe s tim sindromom.

Nastojimo unaprijediti sve okolnosti u kojima žive te osobe, uključiti ih u obrazovni sustav i tržište rada, poručio je premijer.

Plenković je rekao da u pokušaju rješavanja problema u brodogradilištima Vlada vodi računa o brodogradnji, ali i učincima bilo koje od mjera na politiku fiskalne konsolidacije, na radnike i regije u kojima se brodogradilišta nalaze.

"Vodimo računa o toj grani gospodarstva, ali i ukupnim efektima na politiku fiskalne konsolidacije te reprekusije na radnike i regionalni aspekt ove teme", rekao je Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je kako Vlada razmatra sve scenarije i opcije razgovarajući s novoodabranim strateškim partnerom, upravom (Uljanik grupe) i ministarstvima gospodarstva i financija te nastoji dobiti što jasniju sliku implikacija bilo koje od odluka koja se u dogledno vrijeme trebaju donijeti.

Dodatne konzultacije, kaže Plenković, uključuju i razgovore s Europskom komisijom, s obzirom na eventualne državne potpore.

Predstavnici vladajuće koalicije u srijedu na sastanku u Banskim dvorima nisu donijeli konačnu odluku hoće li Uljanik u proces restrukturiranja ili u stečaj, već bi tu odluku trebali donijeti za nekoliko dana. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić nakon sastanka vladajuće koalicije kazao je i da su na sastanku izneseni podatci po kojima bi troškovi restrukturiranja Uljanika iznosili nešto više od milijardu eura, a troškovi stečaja oko 557 milijuna eura.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu uoči sastanka vladajuće koalicije da će se "u prvom koraku sigurno brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj".

"U prvom koraku sigurno će brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj ali dugoročno, u sljedećih deset godina, to je predmet polemike", rekao je Horvat.

U Sabor upućen prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu

 Kako bi se jedinstvenim zakonom regulirala nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te se na jednom višem stupnju zaštitila temeljna prava nestalih osoba i njihovih obitelji, Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

"Pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu najaktualnije je humanitarno pitanje u Hrvatskoj. Dvadeset osam godina od početka Domovinskog rata Hrvatska još uvijek traga za 1903 neriješena slučaja nestalih osoba i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu", istaknuo je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved obrazlažući prijedlog zakona.

Hrvatska trenutno nema reguliran postupak njihovog traženja kao što nema ni jasno određenih nadležnosti u procesu traženja nestalih osoba, rekao je Medved te dodao da se predloženim zakonom prvenstveno želi postići viši stupanj zaštite prava obitelji, da znaju sudbinu svojih nestalih članova.

Zakonom će se jasno i jednoznačno propisuju obveze te definiraju nadležnosti središnjih tijela državne uprave, organizacija i ustanova u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa.

Zakonom se uređuje prikupljanje i obrada podataka i arhivske građe o nestalim osobama, istraživanje prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica te ekshumacija posmrtnih ostataka iz prikrivenih i registriranih grobnica, obrada i identifikacija posmrtnih ostataka te sahrana i trajno dostojno zbrinjavanje.

Premijer Andrej Plenković rekao je kako je konačno došlo vrijeme da se zakonski uredi ova važna tematika s kojom mnoge obitelji žive skoro 30 godina.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja te jednom godišnje Vladi podnosi izvješće.

Vlada je donijela i odluku o provedbi vježbe „Kibernetički štit 2019.“ za uvježbavanje upravljanja u uvjetima kibernetičkih incidenata, koja će se provesti u ožujku.

Vježba će se provesti radi razvoja sposobnosti za kibernetičko djelovanje sustava domovinske sigurnosti, odnosno uvježbavanja sudionika u upravljanju u uvjetima kibernetičkih incidenata te jačanja sigurnosne svijesti i sigurnosne kulture na nacionalnoj razini.

 Reforma vodnokomunalnog sektora radi veće učinkovitosti poslovanja  

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala tri zakonska prijedloga s namjerom reforme vodokomunalnog sektora, u cilju postizanja ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga, čime se stvaraju pretpostavke za ujednačavanje cijena, odnosno uspostavu jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području.

U prijedlogu zakona o vodnim uslugama piše tako da se umjesto usitnjenog sustava s otprilike 190 isporučitelja uspostavlja jedinstveni i javni isporučitelj vodnih usluga na uslužnom području i to u formi društva kapitala čiji su osnivači sve jedinice lokalne samouprave na uslužnom području, s jedinstvenom cijenom vodne usluge.

Cilj je, kako je rekao ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ekonomično i učinkovito poslovanje, čime se stvaraju pretpostavke za integraciju oko 200 lokalnih malih vodovoda. Propisuje se i obveza integracije postojećih javnih isporučitelja i to pripajanjem najvećem postojećem javnom isporučitelju na pojedinom uslužnom području.

"Stvaraju se pretpostavke za ujednačavanje cijena vode, odnosno uspostavi jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području", kazao je Ćorić.

Obvezno javno savjetovanje o cijeni

Isto tako, uspostavlja se ekonomska regulacija cijene vode putem Vijeća za vodne usluge, čiji je cilj spriječiti monopolske i visoke tarife, ali i podcijenjene tarife, odnosno tarife koje su ispod granice povrata troškova.

Nadalje, uređuju se, istaknuo je ministar, odredbe kojima se zadržava djelatnost vodnih usluga u javnom sektoru (antiprivatizacijski koncept) pa se predlaže da isporučitelji vodnih usluga mogu biti samo javni isporučitelji kao i da su komunalne vodne građevine u vlasništvu javnog isporučitelja vodnih usluga.

Prijedlog je i da se komunalne vodne građevine ne mogu opteretiti založnim pravom ni biti predmet ovrhe, kao i to da ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu. Poslovni udjeli javnih isporučitelja neće biti prenosivi.

U prijedlogu zakona, rekao je Ćorić, uređuju se i odredbe kojima se omogućava zaštita potrošača tako što se propisuje obavezno javno savjetovanje o odluci o cijeni vodnih usluga. Socijalna cijena vodnih usluga proširuje se s varijabilne cijene usluge za javnu vodoopskrbu i na varijabilni dio cijene usluge za javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, ali i na fiksni dio cijene usluge.

Pojedinačni vodomjeri u već izgrađenim zgradama

Nadalje, predlaže se pravo na ugradnju pojedinačnog vodomjera za dio nekretnine, odnosno stanove u već izgrađenim zgradama, budući da je do sada je to pravo bilo uspostavljeno samo za novogradnje.

U pogledu Prijedloga zakona o vodama, Ćorić kaže da se u njemu prenosi značajan dio odredbi postojećeg zakona, a osnovni cilj predloženog novog zakona je zaštita i poboljšanje stanja vodnih eko-sustava, promicanje održivog korištenja voda na osnovi dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa te doprinos ublažavanja posljedica poplava i suša.

Svrha prijedloga zakona i izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva njegovo je usklađenje s prijedlogom Zakona o vodnim uslugama odnosno Zakona o vodama i njime se uz ostalo uređuju namjena i naknada za uređenje voda koje pripadaju jedinici lokalne samouprave.  

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo