Prvoga dana 2020. godine Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Europskom Unijom. Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja 2020. dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare predstavio je ključne aspekte u idućih šest mjeseci prigodom hrvatskog presjedanja. Pridružili su mu se ministri Damir Krstičević, Zdravko Marić i Gordan Radman Grlić.
- Postoje četiri temeljna stupa kako Hrvatska vidi doprinos aktivnostima Unije. Na početku smo novog institucionalnog ciklusa, komisija je počela s radom 1. prosinca i novo izabranim predsjednikom Vijeća. Ovaj naš kontekst predsjedanja je specifičan. Naši su prioriteti Europa koja s razvija, jačanje gospodarstva, tržišta rada, konkurentnosti. Mi ćemo se zalagati za jačanje i nastavak politike kohezije, koja vodi računa u ravnomjernom razvoju svih dijelova EU, naročito slabije razvijenih, upravo je ta politika zamašnjak investicija i hvatanje koraka za snažnijim članicama EU, rekao je Plenković.
- Tu je važna i politika demografske revitalizacije, prvi puta izrijekom navedena u opisu posla jedne europske povjerenice, Dubravke Šuice, tema koja je objektivno značajna i problematična u pola zemalja članica EU-a. Želimo vidjeti što na kraju mandata možemo predstaviti kao mjere za prevladavanje problema, a to je negativni prirodni priraštaj, poručio je Plenković.
'Europa koja povezuje'
- Drugi je prioritet Europa koja povezuje, pitanje povezanosti je u srcu Europe, u kontekstu sloboda i jačanja infrastrukture, digitalno i prometno, omogućuje bolju povezanost svih članica. Europa koja štiti je treći prioritet predsjedanja, unutarnja i vanjska sigurnost, niz prijetnji, hibridnih, kibernetičkih i sprečavanja nezakonitih migracija. Usvojit će se strateški dokument za našeg predsjedanja za pravosuđe i unutarnjih poslova, odnosit će se na kontrolu migracija, vladavinu prava. Četvrti prioritet je utjecaj Europe na globalnoj razini. To će biti okvir našeg rada, to se odnosi i na pitanja sigurnosti i obrane, poručio je.
Iznio je i nekoliko pitanja koja će biti u središtu medijske pozornosti za hrvatskog predsjedanja EU-om.
- Prvi je Brexit, očekujemo da procedure budu najprije dovršene u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon toga slijedi procedura među državama članica koncem siječnja. Očekujemo da 31. siječnja Ujedinjeno Kraljevstvo prestaje biti članica EU-a, poručio je.
- Drug i prioritet je priprema višegodišnjeg financijskog okvira, koji će biti u središtu predsjedanja Hrvatske unijom.
Javni dug
Radi se o pripremi osmogodišnjeg proračuna, rekao je.
Potom je još jednom iznio pozitivne napore njegove Vlade po pitanju javnog duga.
- Važno je pitanje javnog duga, inače Hrvatska je navedena kao članica EU-a koja najbrže smanjuje javni dug, za našeg mandata smanjili smo javni dug koji je 2016. godine je bio na 81 posto, a do kraja ove godine doći ćemo do 70%, smanjili smo ga za više od 10 postotnih poena. Naša politika temelji se na razduživanju a ne na zaduživanju budućih generacija, važno je da to hrvatski građani znaju, poručio je.
- Treća točka je zagrebački sastanak na vrhu svih šefova i zemalja Unije i država jugoistoka Europe, koji će se održati 6. i 7. svibnja. Ovaj sastanak je isključivo na hrvatsku inicijativu, time podsjećam na sastanak iz 24. studenoga 2000. kada se 15 članica EU-a okupilo na Zagrebačkom summitu koji je označio početak pregovora RH i EU o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, rekao je.
Prilika za brending Hrvatske
Plenković je najavio da će se tijekom predsjedanja održati 165 događaja u Zagrebu i 52 izvan Zagreba.
- Ovo je prilika za međunarodno pozicioniranje, promociju i brending Hrvatske pa će se pod koordinacijom Minstarstva kulture održati 100 događaja u zemljama članicama na kojima će biti predstavljena hrvatska kultura, istaknuo je Plenković i dodao da se u NSK uložilo 95 milijuna kuna kako bi se osposobio Kongresni centar.
Između 55 do 60 milijuna eura Hrvatska će uložiti na tuzemne i inozemne aktivnosti tijekom predsjedanja, a taj je iznos, kaže premijer, uobičajen i kod drugih zemalja koje su predsjedale EU.
Apelirao je na predstavnike medija da dodatno senzibiliziraju hrvatsku javnost jer je predsjedanje prilika da zagrebemo malo ispod površine oko prednosti članstva u EU, prenosi N1.