Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je ustvrdio kako državne blagdane treba pojednostaviti, da je identifikacija s datumom obilježavanja Dana državnosti na 30. svibnja bila puno veća te je najavio da se prijedlog promjene šalje u rujnu, a što se tiče predsjedničkih izbora, rekao je da je kandidat HDZ-a trenutna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te smatra da će ona i pobijediti.
"Ankete pokazuju da ljudi jako slabo znaju detalje i razliku između Dana neovisnosti, Dana državnosti i Dana Hrvatskog sabora. Moramo napraviti pojednostavljenje i vezati se za jedan datum koji će biti nacionalni dan. Naše je mišljenje da je 30. svibnja u tom pogledu puno primjereniji", rekao je premijer u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
Dodao je da to nije pitanje jedne političke stranke, već identifikacije s pojedinim datuma te ocijenio da je identifikacija bila veća s datumom Dana državnosti na 30. svibnja kad se konstruirao prvi Hrvatski sabor. Također, rekao je da se mlađa generacija, koja nema sjećanja i osobni refleks na događaje iz 1990. i 1991. godine, vrlo teško indetificira s danima koji se obilježavaju van školskog kalendara.
Prijedlog se u proceduru šalje u rujnu, a što se tiče neradnih dana, premijer je rekao da ne bi povećavali broj neradnih dana jer smatra da ih ima dovoljno te da treba gledati na produktivnost, ekonomiju i budućnost, ali je ocijenio da su neradni dani važni za balans između radne domene i obitelji.
Grabar-Kitarović je kandidat HDZ-a
Upitan da komentira nadolazeće predsjedničke izbore, Plenković je ponovio da je kandidatkinja HDZ-a aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te ocijenio da će ona i pobijediti.
Što se tiče bivšeg premijera i kandidata SDP-a Zorana Milanovića, Plenković je rekao da ga čudi "odakle je sada naglo pronađena ambicija da se kandidira za instituciju za koju nije pokazivao neko veliko vjerovanje prije par godina".
Što se tiče glazbenika i pjevača Miroslava Škore koji je svoju kandidaturu objavio putem Facebook stranice, rekao je kako netko tko želi biti predsjednik treba održati medijski nastup da se "to što govori može i ispitati".
Podsjetio je da su teme ustavnih promjena zadnji puta viđene u kampanji bivšeg predsjednika Ive Josipovića, koji je potom izgubio te ocijenio da ta tema nije toliko bitna, kao i da se Škoro oslanja na populističke teze, ali i da ga se dobro sjeća kada je bio u HDZ-u i kampanji Mate Granića 2000. godine.
"Svi se mogu kandidirati, ali ne vidim da su ustavne promjene rješenje problema za budućnost Hrvatske. Na pragu četvrtog desetljeća ključni zadatak stranaka i institucija je da se brinemo o gospodarstvu, socijalnoj uključenosti, da se borimo protiv nasilja u društvu, u obitelji i nasilja nad ženama", poručio je Plenković.
Kuščevićev propust nije mega-razmjera
Što se tiče ministra uprave Lovre Kuščevića i naslovnice dnevnih novina koje donose da se protiv njega vode izvidi od strane Uskoka, rekao je da je vidio naslovnicu, ali da nije stigao pročitati članak.
Rekao je da sve što se odvijalo 2009. ili 2010., kada je bio predmet izvida, nije rezultiralo konkrentnim postupcima prema njemu kao općinskom načelniku, te da mu nije jasno odnosi li se ovo na novi pogled na papire iz 2010. ili nešto što se zbilo danas.
"Sve ove teme koje su se dogodile u vezi niza ministara su stvari koje imaju veze s njihovim ranijim aktivnostima, prije nego što su bili članovi Vlade", poručio je premijer, a što se tiče Kuščevićeva propusta upisa nekretnina u katastar, ocijenio je da to "nije dobro, ali nije takvih mega-razmjera da bi morao biti ugrožen njegov ljudski, politički i integritet kao ministra", zaključio je.
'Idućega tjedna Hrvatska šalje pismo namjere o pristupanju europodručju'
Premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio da sredinom idućega tjedna Hrvatska šalje u Bruxellesu pismo namjere o pristupanje europodručju, a najavio je i da će Vlada nastaviti s daljnjim poreznim rasterećenjem, ocjenivši pritom da su makroekonomski trendovi izvrsni.
Premijer je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" kazao da je održao brojne sastanke na marginama Europskog vijeća, na kojem je uz europsku imao i još jednu misiju - obaviti ključne razgovore oko pripreme hrvatske strategije za uvođenje eura.
U sklopu toga Plenković se sastao s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem, potpredsjednikom EK zaduženim za euro Valdisom Dombrovskisom, predsjednikom eurogrupe Marijom Centenom i predsjednikom radne grupe za euro Hansom Vijlbrieom.
"Sva četiri čovjeka ključna su u kontekstu prihvaćanja našega pisma, kojim radimo prvi korak ne bismo li postali dio onoga što zovemo Europski tečajni mehanizam II. "Mi to želimo. Mislim da smo napravili jako dobre konzultacije i sa središnjom bankom i s Komisijom, naveli nekoliko reformskih područja na kojima ćemo raditi sljedećih godinu dana", izjavio je Plenković.
Dodao je kako bi pismo namjere trebalo biti upućeno sredinom idućega tjedna.
Na upit ima li prostora za daljnje porezno rasterećenje, Plenković je ocijenio da su svi makro trendovi izvrsni.
"Pojednostavljenim riječima, trošimo onoliko koliko zarađujemo i još pokušavamo nešto ostaviti sa strane. Rješavamo sve zaostale kosture iz ormara hrvatske ekonomske tranzicije, od načina poslovanja Agrokora, rješavanja dugogodišnjeg problema u Petrokemiji, rješavanja pitanja brodogradilišta, svega onoga što je na neki način ostalo ovoj Vladi da se s tim bavi i u kontekstu toga su i tri vala poreznog rasterećenja od 6,5 milijardi kuna te administrativna rasterećenja od dvije milijarde. Dakle, išli smo za tim da ljudi plaćaju manje poreze, na naše pravne osobe imaju veće dobiti i to se osjetilo i na njihovim investicijama i na plaćama", izjavio je Plenković.
Istaknuo je da je samo u prosincu lani, promjenama pravilnika o neoporezivim primicima 450 tisuća ljudi dobilo višu plaću, a sve skupa dobili su više od 1,5 milijarde kuna.
"Mi ćemo tim smjerom nastaviti. Postoji radna skupina, zaduženo je Ministarstvo financija, oni rade analize i tamo gdje bude prostora mi ćemo ići ćemo u daljnje rasterećenje jer smatramo da je to dobro, a pritom moramo rješavati sve ono što je na dnevnom redu Vlade i što su naše obveze", kazao je.
Osvrnuvši se na strukturne reforme, podsjetio je da je napravljena mirovinska reforma, koja je dobila pozitivne ocjene svih, a posebno rejting agencija, koje su između ostalog i podigle hrvatski kreditni rejting na investicijsku razinu. To je, kako je kazao, i omogućilo da se rashodi za kamate na kredite smanje s 13 na 9,5 milijardi kuna, pa taj novac ostaje da se ulaže u nešto drugo.
Kazao je i da će se od 1. siječnja iduće godine ide u četvrti krug poreznog rasterećenja, podsjetivši da je već prošle godine izmjenama zakona o PDV-u predviđeno smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni bod.
U vezi brodogradilišta, Plenković je podsjetio da je država za Uljanik i 3. maj platila jamstva u visini 4,5 milijardi kuna.
"To su ogromni novci... Međutim, Vlada nema luksuz da ne plati državna jamstva jednom kad su dana i kada se protestiraju", kaže Plenković te ističe da je unatoč tome opet ostvaren suficit proračuna, drugu godinu zaredom, no napominje i kako ima dojam da javnost nije ni svjesna važnosti te činjenice.
"Morate biti tako financijski konsolidirani da možete toliki novac neplanirano isplatiti, a da se opet držite na nogama, da nema kriznih poreza, da nema povećanja poreza, da nema rebalansa proračuna. Dakle, ostali smo, kako bi rekao Elton John, čvrsto na nogama. We're still standing. To je zdravo. To je jako važno imati na umu", istaknuo je Plenković.
Plenković kaže da razgovaraju s predstavnicima 3. maja i da gledaju kako napraviti "najmanju štetu".
Podsjeća da je dio jamstava plaćen, no i kako postoje četiri broda koja bi se trebala dovršiti.
"Vidjeti ćemo ovih dana može li Vlada učiniti nešto ne bi li omogućila poslovanje u jednom srednjoročnom razdoblju, na način da se pokušaju završiti ti brodovi i da u krajnjoj liniji svi zaposlenici 3. maja imaju smisla i raditi dalje", kaže Plenković.