Vladini reformski napori i uspjesi u konsolidaciji državnih financija ipak nisu bili dovoljno uvjerljivi da druga rejting-agencija, Moody’s, vrati Hrvatsku u investicijski razred. Ta je agencija kasno u petak, doduše, poboljšala prognozu Hrvatske iz stabilne u pozitivnu, ali je ostavila našu državu u podinvesticijskom rangu, odnosno na razini Ba2.
Rejting-agencija Standard & Poor’s je, pak, krajem ožujka nakon šest godina vratila rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju BBB-/A+, dok agencija Fitch hrvatski rejting drži u kategoriji špekulativnog, podinvesticijskog stupnja, s ocjenom BB+ i pozitivnim izgledima.
Dva su glavna razloga zbog kojih je Moody’s poboljšao izglede našeg rejtinga, a to su dobri proračunski rezultati i pretpostavljeni potencijalni rast u srednjoročnom razdoblju na osnovi provedenih reformi.
Kada je proračun u pitanju, agencija ističe ostvarivanje suficita opće države u 2017. i 2018. od 0,8 i 0,2 posto BDP-a te smanjenje udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu sa 84 na 74 posto BDP-a.
Od reformi koje bi u idućim godinama mogle pomoći Hrvatskoj da ostvari brži gospodarski rast, Moody’s izdvaja samo mirovinsku reformu za koju kaže da će dodatno stabilizirati državne financije, povećati adekvatnost mirovina (odnos prosječne plaće i mirovine) te popraviti situaciju na tržištu rada.
U analizi se posebno ističe doprinos turizma, osobne potrošnje i izvoza gospodarskom rastu, ali se napominje kako je neto doprinos uvoza/izvoza bio lagano negativan zbog većeg uvoza od izvoza. Kao pozitivnu odrednicu se naglašava i to što je uspješno riješena kriza u Agrokoru te da je Hrvatska u Europskoj uniji, a posebno se u pozitivnom kontekstu napominje odluka Hrvatske da usvoji euro.
Nesigurni rast
Analitičari Moody’sa tvrde kako će prosječni hrvatski rast u idućim godinama iznositi 2,4 posto, što je u skladu s potencijalnim rastom gospodarstva. Razlozi zbog kojih rejting nije podignut na investicijsku razinu (nego ostaje na razini takozvanog investicijskog “smeća”) nalaze u tome što je Hrvatska mala ekonomija još uvijek nesigurnog gospodarskog rasta, iako su temelji bolji nego prije posljednje gospodarske krize, kao i to što je potencijalni gospodarski rast manji od konkurentnih tranzicijskih država.
Moody’s bi mogao uskoro podignuti kreditni rejting države, navodi se, ako se nastave pozitivni proračunski trendovi, ako se gospodarstvu stvore bolji i sigurniji temelji za rast, ako se ostvari napredak u procesu prelaska na euro te ako se poveća povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Rejting bi se, pak, mogao sniziti ako se stanje u državnom proračunu pogorša, ako se zaustavi reforma državne uprave i ako se smanje napori koji smjeraju povećanju potencijalnog gospodarskog rasta.
To su važne poruke Vladi jer se upozorava da će se bilo kakvo “opuštanje” u izbornim vremenima u iduće dvije godine, kada je posrijedi proračunska potrošnja, “kazniti” smanjenjem rejtinga koji je na putu prema investicijskom razredu. Isto se odnosi i na “reformski napor” Vlade s ciljem stvaranja uvjeta za jačanje institucija i stvaranje bolje poslovne klime i uvjeta za poslovanje, od liberalizacije određenih usluga, preko poreznog i administrativnog rasterećenja građana i poslodavaca do efikasnijeg pravosuđa. Očito je kako su analitičari Moody’sa posebnu pažnju posvetili reformi javne uprave jer su nju izdvojili kao kritični faktor u mogućem snižavanju rejtinga.
Državna služba
Podsjetimo, u Vladinu nacionalnom programu reformi navodi se kako je “postojeći sustav određivanja plaća državnih službenika, koji je uređen nizom sektorskih propisa, nametnuo potrebu za uspostavom jedinstvenog kvalitetnog sustava radnih mjesta” te da se “u svrhu navedenog novi propisi pripremaju na suglasno utvrđenom načelu jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti u cijeloj državnoj službi, a radna mjesta u državnim službama raspoređuju se u jedinstven sustav koji čine platni razredi unutar kojih se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto”. Uvođenjem sustava platnih razreda ukinuo bi se, tako, dodatak od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, “a budući sustav ocjenjivanja radne učinkovitosti bit će utemeljen na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto”.
Cijena kamata
“Prijedlog novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika te uredbe o kojoj ovisi primjena tog zakona u visokom su stupnju gotovosti. Budući da je navedeni zakon horizontalno povezan s izmjenama Zakona o državnim službenicima, isti se moraju zajedno usvojiti te su u tom smislu harmonizirane aktivnosti pripreme i rokovi za oba normativna prijedloga”, stoji u Vladinu NPR-u, a kao rok se navodi kraj ove godine, i nema sumnje kako će ova rejting-agencija i te kako voditi računa o tome ispunjava li Vlada svoju “domaću zadaću”.
U suprotnom, rejting-agencije će u svojoj ocjeni kreditnog rejtinga formalizirati ono što tržišta “presude” cijenom kamata na državni dug. A ta kamata onda služi kao marker za kamate za građane i poduzetnike, o čemu ovise investicije, radna mjesta i plaće. Moody’s očito od Vlade traži dodatni napor i rezultate kako bi zaslužila rejting investicijskog razreda.
'Ovo je još jedan znak ohrabrenja'
Premijer Andrej Plenković jučer je ustvrdio da su procjene Moody’sa i Standard & Poor’sa gotovo identične, iako Moody’s nije poboljšao kreditni rejting Hrvatske, nego samo izglede.
“Ovo je još jedna potvrda da sve što radimo i u pogledu fiskalne konsolidacije i u pogledu preduvjeta političke stabilnosti, rješavanja krupnih, zaostalih, posttranzicijskih gospodarskih problema ide u dobrom smjeru. Mislim da je to još jedan znak ohrabrenja ekonomskoj politici Vlade RH”, naglasio je Plenković.