Županijski sud u Zagrebu najveći je hrvatski sud na kojemu se vodi najveći broj kaznenih predmeta iz sfere korupcije i organiziranog kriminala, odnosno najznačajnijih uskočkih predmeta.
Sada tom sudu, zbog problema koji bi nadležna ministarstva mogla riješiti uz neznatno terećenje državnog proračuna, ali ga ne rješavaju, prijeti ozbiljan zastoj upravo u sudovanju po uskočkim predmetima. A ako se situacija zaoštri, moglo bi doći i do blokade rada na tim predmetima. Ukratko, radi se o tome da se sudski službenici, zapisničarke i zapisničari, djelatnici u pisarnicama pa i sudski savjetnici i ostali službenici koji svaki na svoj način sudjeluju u radu na predmetima iz nadležnosti USKOK-a smatraju zakinutima jer zbog tog rada, za razliku od uskočkih sudaca, ne dobivaju nikakve naknade.
Problem je to star punih deset godina, praktički otkad su uvedeni uskočki odjeli na sudovima. Zakonom je propisano da svi koji rade na predmetima iz nadležnosti USKOK-a moraju proći sigurnosne provjere, kako suci tako i sudski službenici.
Odbijanje provjere
S obzirom na značaj uskočkih predmeta, njihovu zahtjevnost, a često i osjetljivost, te činjenicu da su podložni redovitim sigurnosnim provjerama, uskočki suci, kako je propisano zakonom, imaju dodatke na plaću, u prosjeku 2700 kuna mjesečno, kao i beneficirani radni staž, 16 mjeseci za godinu dana rada. No to nije slučaj i sa sudskim službenicima. Oni nemaju nikakve dodatke na svoje ionako male plaće. Radi se o prosječnoj plaći od oko 4000 kuna neto.
Nakon niza pokušaja, razgovora, pregovora i formalnih zahtjeva upućivanih na razne adrese, ponajprije Ministarstvu pravosuđa, još od 2009. godine, ovih su dana sudski službenici Županijskog suda u Zagrebu pokrenuli novu inicijativu. Njih čak 50 potpisalo je zahtjev koji su uputili čelnicima sindikata te ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću i ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću. U zahtjevu izričito traže da im se zakonom omogući povećanje plaće za 20 posto te ujedno najavljuju da će u protivnom odbiti potpisati suglasnost za provođenje sigurnosnih provjera.
“Službenici i namještenici svojim potpisom izražavaju negodovanje da godinama prolaze sigurnosne provjere i rade u odjelu USKOK-a te za to ne dobivaju nikakvu naknadu za razliku od sudaca koji imaju povećane koeficijente za obračun plaća...” navodi se u zahtjevu te se najavljuje da će potpisnici, “ako im se ne uvrsti povećanje plaće u Zakon o plaćama državnih službenika, odbiti prolaziti sigurnosnu provjeru koju moraju obnavljati svakih pet godina”.
Naime, da bi SOA mogla pristupiti sigurnosnoj provjeri, svaki sudski službenik mora dati osobni pristanak. A ako potpisnici ovog zahtjeva uistinu ustraju u svojoj inicijativi te dođe do masovnijeg odbijanja sigurnosnih provjera, moglo bi se dogoditi da uskočki suci više neće imati dovoljan broj suradnika potrebnih za rad na uskočkim predmetima.
Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić rekao nam je da je upoznat s ovim problemom.
Povijest zahtjeva
- Problem je ozbiljan i o tome sam obavijestio ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića. Na ministarstvu je da to riješi - kratko je odgovorio Turudić te dodao da bi rad na uskočkim predmetima, ako ostanu bez dijela zapisničara i drugih suradnika, uistinu mogao postati otežan, pa i blokiran. Kazao je kako se sigurnosne provjere provode periodično tako da se ne obnavljaju svima u isto vrijeme. No trenutačno bi se trebale obnoviti za desetak suradnika. Kako doznajemo, zasad je, potvrdio nam je to i sudac Turudić, samo njih dvoje dalo pisanu suglasnost za nove sigurnosne provjere.
U razgovoru s pojedinim sudskim službenicima, koji su mahom željeli ostati anonimni, doznajemo da oni, u pravilu, nemaju ništa protiv sigurnosnih provjera niti žele bilo koga ucjenjivati, a ni sebe dovoditi u situaciju da ih moraju rasporediti na posve drugo radno mjesto. No žele ustrajati u zahtjevu da se nađe način da im se omogući dobivanje odgovarajuće naknade kad su već u doticaju s uskočkim predmetima, zbog čega dopuštaju posebne provjere i kopanje po vlastitoj privatnosti.
- Smatramo da bismo i mi trebali imati pravo na odgovarajuću naknadu. To smo tražili od Ministarstva pravosuđa još u mandatu ministra Ivana Šimonovića, a kasnije smo to višekratno ponavljali. Nailazili smo i na razumijevanje nadležnih, ali do sada nitko ništa po tom pitanju nije učinio - rekla nam je sudska zapisničarka Marina Vuković, koja je sudjelovala u prikupljanju potpisa.
Podrška sudaca
I sami suci, kako smo mogli čuti, mahom su na strani svojih suradnika te smatraju da su nepravedno zakinuti te da bi se jednostavnim izmjenama zakona mogao i njima povećati koeficijent.
S obzirom na to da je početna plaća sudskih službenika zapravo mizerna, kreće od oko 3600 kuna, a prosjek je oko 4000 kuna, povećanje od traženih 20 posto značilo bi otprilike 750 do 800 kuna mjesečno više izdataka za jednog službenika. Prema grubim izračunima, kad se najbrojnijim sudskim službenicima sa suda u Zagrebu pridodaju njihovi kolege sa županijskih sudova u Rijeci, Splitu i Osijeku, traženo povećanje plaće za sve njih stajalo bi državu mjesečno oko 50.000 kuna.
Na upit Jutarnjeg lista, i iz Ministarstva pravosuđa odgovorili su kako smatraju da i državni službenici raspoređeni na rad na predmetima iz nadležnosti USKOK-a trebaju imati veću plaću te da su svjesni važnosti uloge državnih službenika i namještenika u radu sudova i državnih odvjetništava.
Istaknuli su da je stručni nositelj izrade nacrta novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a Ministarstvo uprave stručni je nositelj izrade nacrta provedbenih propisa tog Zakona. Ministarstvo pravosuđa, napominju, putem svojih predstavnika koji sudjeluju u radnim skupinama predlagalo je razvrstavanje sudskih službenika u više platne razrede, što bi značilo i povećanje njihove plaće.
“Kroz navedene radne skupine rješavat će se i pitanje dodataka na plaću za pojedine kategorije državnih službenika te će Ministarstvo pravosuđa voditi računa o specifičnosti poslova i uvjeta rada službenika raspoređenih na rad na predmetima iz nadležnosti USKOK-a”, stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa.