NOVO 15:44 - Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) izvelo je u utorak, na suđenju jednom od vođa srpske pobune u Hrvatskoj Goranu Hadžiću, svog prvog svjedoka, Zlatka Antunovića iz Erduta koji je opisao događaje s kraja srpnja 1991. kada je počelo granatiranje i uništen Vodovod u Erdutu.
U to su vrijeme, prema riječima Antunovića, u Erdut stigli pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde koji su "nosili puške i kretali se selom ali nije bio siguran što su točno radili".
"Tijekom noći, krajem srpnja, čule su se eksplozije pa smo se moja teta i ja sakrili ispod kreveta. Nisam mogao odrediti od kuda stiže pucnjava, ali su mi drugi dan ljudi ispričali da je dolazila s druge strane mosta, iz Srbije", kazao je Antunović. Ujutro je, kako je ispričao, s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom obišao Vodovod da vidi što se desilo i da li može pomoći.
"Vodovod je bio granatiran, sve je bilo srušeno, bilo je paljevine i krvi", rekao je Antunović i objasnio da je krvi bilo na madracima na kojima su spavali hrvatski vojnici. Prema njegovim riječima, 1. kolovoza je krenuo na autobus, prema vinogradu, ali policija je stigla i poslala ga s tetom kući, tvrdeći da je napadnuta policijska postaja u Dalju. Istog dana je čuo da su u Erdut stigli tenkovi.
"Nisam osobno vidio da tenkovi ulaze u mjesto....ali sam se kasnije u to uvjerio", rekao je Antunović. Opisao je kako je puno ljudi otišlo u zbjeg prema Aljmašu kako bi brodom pobjegli u Osijek. Nakon tjedan dana što nije izlazio iz kuće "jer ga je bilo strah", išao je potražiti brata i njegovu obitelj, ali su oni također već bili otišli prema Osijeku, objasnio je Antunović na kraju prvog dana svjedočenja.
Suđenje Goranu Hadžiću, kojeg tužiteljstvo tereti za zločine protiv čovječnosti i zločine počinjene kršenjem ratnog prava i običaja, nastavlja se u srijedu iznošenjem iskaza istog svjedoka.
14:48 Tužitelj Haškog suda (ICTY) u utorak je u nastavku suđenja Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku tzv. SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (SAO SBZS) i potom predsjedniku samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK) upoznao sudsko vijeće s protjerivanjem hrvatskog stanovništva iz Dalja, Tovarnika, Bapske, Lovasa i Bogdanovaca, bitkom za Vukovar, kao "jednom od najkrvavijih i najbrutalnijih od Drugog svjetskog rata", te likvidacijom zarobljenika na Ovčari, i optužio Hadžića da snosi punu odgovornost za te zločine.
Tužitelj Douglas Stringer je podsjetio da je JNA 19. studenoga zauzela vukovarsku bolnicu, a da je drugi dan provedena evakuacija te su muškarci odvojeni od žena i djece. Oko 200 ljudi u pet autobusa odvezeno je u vojarnu JNA, dok je šesti autobus stigao kasnije. Istovremeno, objasnio je tužitelj, na sastanku u Veleprometu Hadžić je, zajedno s Arkanom odlučivao o sudbini Hrvata.
" Hadžić se žustro suprotstavljao prebacivanju hrvatskih zarobljenika iz SAO SBZS u zatvore u Srbiji" te je inzistirao da "tim ustašama sudi ovaj narod iz srpske autonomne oblasti", kazao je tužitelj, navodeći Hadžićeve riječi iz intervjua srpskim medijima.
"Ključna je uloga Gorana Hadžića da zarobljenici ostanu u logorima u blizini Vukovara, da ne odu u zatvore u Srbiji...On je preuzeo odgovornost za te zarobljenike....a dokazi će pokazati da nije bilo sumnje kakva ih sudbina čeka", istaknuo je tužitelj. Također podsjeća na njegovu izjavu da je "sam uzeo sebi u zadatak" da vrati zarobljenike koji su već bili prebačeni u Sremsku Mitrovicu.
Nakon sastanka u Veleprometu zarobljenici su odvedeni u poljoprivredno naselje Ovčara i smješteni u hangar za poljoprivrednu opremu. Prilikom izlaska iz autobusa, prepričava tužitelj, morali su proći kroz tzv. "špalir", a pripadnici TO-a i paravojnih formacija su ih "udarali i šutirali". Tijekom noći se u hangaru nastavilo premlaćivanje, uslijed čega je umrlo najmanje dvoje zatvorenika.
"Poslije ponoći, do samog jutra 21. studenoga 2011., zatvorenike se izvodilo iz hangara, poredalo uz iskopanu jamu i likvidiralo. Pogubljeno je 260 ljudi, a 2006. godine su u masovnoj grobnici pronađeni posmrtni ostaci njih 194", rekao je tužitelj. Na poljoprivrednom imanju Lovas i u Dalju, nastavio je tužitelj, ubijeno je 35 ljudi, dodao je tužitelj.
U nastavku svoje uvodne riječi opisao je mučenja zarobljenika i u Borovokomercu, Erdutu i Lovasu, silovanja žena i izvođenja na lažne egzekucije te dolazak Hadžića na mjesto predsjednika tzv. RSK. Stringer tvrdi da je rezultat politike na čelu koje je bio Hadžić bilo etničko čišćenje područja cijele tzv. SAO Krajine.
"Najmanje 180.000 ljudi nesrpske nacionalnosti protjerano je s tog područja, od čega samo u Vukovaru 20.000 ljudi", rekao je tužitelj.
13:15 Tužitelj Douglas Stringer u uvodnoj riječi ukazao je na Hadžićeve veze s tadašnjim vodstvom Srbije i sudjelovanje u "zajedničkom zločinačkom pothvatu" s ciljem stvaranja etnički čiste srpske oblasti na teritoriju Hrvatske.
Prema optužnici, Hadžić i drugi sudionici planirali su, poticali, naredili, počinili i pomagali progon nesrba na rasnoj, vjerskoj ili političkoj osnovi. Tužitelj je također istaknuo kako je Hadžić bio - "Miloševićev čovjek na terenu". Prema njegovim riječima, Hadžić je "dobivao upute od Beograda", te je imao "novac i moć" da ostvari planove iz zajedničkog zločinačkog pothvata.
Te je planove provodio tako što je ubijao, iseljavao, pljačkao, omogućavao da se zlodjela izvrše, te nije ništa učinio da ih spriječi, iako je to mogao i morao. Kada je Stringer spomenuo da ništa nije činio da spriječi zločine, Hadžiću se na licu pojavio smiješak. To se dogodilo i kada je Stringer govorio kako je on ne samo omogućavao iseljavanja nesrba, već je stvarao takve životne uvjete nesrbima da oni "nisu imali drugog izbora nego da odu".
Tužitelj je istaknuo da je Hadžić bio "lice SAO na međunarodnim sastancima" i da je u domaćoj i međunarodnoj javnosti stalno istupao s porukom da je jedino rješenje za sukob u Hrvatskoj - razgraničenje između srpskog i hrvatskog naroda.
Kao dokaz je priložen snimka kojem Hadžić, pred odlazak na pregovore u New York, govori da će jedino ovakvo razgraničenje "garantirati mir". Stringer je rekao da je Hadžić sprovodio diskriminatorske mjere prema Hrvatima i drugim nesrbima, da je naredio naplatu hrvatske državne imovine i da se zalagao za granice Republike Srpske Krajine po etničkim linijama od prije Drugog svjetskog rata.
Uveo je i zabranu hrvatskim građanima da ulaze u Krajinu, dok je istovremeno olakšavao ulazak vojnih i paravojnih snaga iz Srbije u Krajinu, te je 'potpuno bio uključen u razgovore' između civilnih vlasti i tih snaga. Također je rečeno da je Hadžić "često bio u Beogradu", gdje je "išao po oružje", dok je u istočnoj Slavoniji organizirao obuku paravojnih formacija koje su uz JNA, "nekad odvojeno, a nekad zajedno", provodile "prljavi posao", odnosno uklanjanje nesrba.
10:50 Suđenje je počelo uvodnom riječi tužiteljstva u kojoj je istaknuto da je ovo zadnje suđenje pred ovim sudom, ali da su zločini počinjeni u istočnoj Slavoniji, Hrvatskoj, bili prvi zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije te da Hadžić "ne samo da ništa nije učinio da zaštiti nesrbe, a imao je ovlasti, već ih je odobrio".
"Goran Hadžić je imao ovlasti, ali nije ih spriječio....nikada nije čak ni javno progovorio protiv i osudio, što predstavlja oblik poticanja na zločine", kazao je tužitelj Douglas Stringer, opisujući kako su u Lovasu, Erdutu, Iloku, Tovarniku i drugim mjestima Hadžićevi podanici provodili "bezakonje i brutalnost u ljeto i jesen 1991. godine".
U detalje je opisao jedan od pokolja u Lovasu, 18. listopada 1991., kada je 50 hrvatskih zarobljenika odvedeno u minsko polje i na njih je otvorena paljba. "Zatvorenicima je naređeno da se uhvate za ruke i počnu hodati poljem mašući nogama kako bi locirali i razoružali mine", rekao je Stringer.
Prema njegovim riječima, kada je prva mina eksplodirala, srpski vojnici su otvorili vatru po zatvorenicima. U incidentu je ubijen 21 Hrvat, a većina ostalih su ranjeni. "Tada je ubijen 21 Hrvat, a još više ih je ranjeno", kazao je tužitelj i dodao da su uredi Hadžićeve vlade bili na istom mjestu gdje i centar za obuku Željka Ražnjatovića, poznatog kao Arkan.
Podsjetio je i na listopad 1991. kada je Ilok napustilo 8.000 ljudi u konvoju koji je organizirala JNA, te na sudbinu obitelji Frane Papa i 11 Hrvata pretučenih i ubijenih u centru za obuku u Erdutu čija su tijela bačena u masovnu grobnicu u Ćelijama.
"Cilj svih tih zločina je bio da se unutar Hrvatske stvore teritoriji po strogo nacionalnim linijama. Stvaranje čistih nacionalnih područja povezano je s nasiljem, zločinima, protjerivanja....s onim što je kasnije postalo poznato kao etničko čišćenje. Etničko čišćenje je tragično povezano s kolapsom Jugoslavije i potom se nastavilo, u Sarajevu, Prijedoru, na Kosovu...Ali počelo je u Hrvatskoj, krajem ljeta i u jesen 1991., u mjestima koja nisu tako poznata svijetu", kazao je tužitelj u uvodnoj riječi.
Po njegovim riječima, dokazi će pokazati da su "ti zločini korišteni kao dio udruženog zločinačkog pothvata". U nastavku uvodne riječi tužitelj je dao povijesni pregled raspada Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, uz brojne zemljopisne karte i crteže.
ICTY Hadžića tereti po 14 točaka optužnice za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem "trajnog uklanjanja većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz velikog dijela Hrvatske" kako bi ta područja postala "dio nove države pod srpskom dominacijom".
"Najkasnije od 25. lipnja 1991. do kraja prosinca 1993., Hadžić je počinio u dogovoru s drugima, planirao, poticao, naredio i pomagao i podržavao protupravno pritvaranje ili zatvaranje pod nehumanim uvjetima hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva u SAO SBZS/RSK", kaže se u optužnici.
08:05 - Počelo je suđenje bivšem vođi pobunjenih hrvatskih Srba Goranu Hadžiću pred Haaškim sudom. On je posljednji od 162 optužena kojima se sudilo pred tim sudom koji je UN osnovao samo radi suđenja za ratne zločine na našem području, od Hrvatske do Kosova.
Jedan od čelnika srpske pobune i Hrvatskoj, predsjednik takozvane SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, a u jednom trenutku i predsjednik SAO Krajine, više od godinu dana čekao je na početak suđenja nakon što ga je srpska policija uhitila u srpnju 2011. kao posljednjeg haaškog bjegunca koji je najdulje izbjegavao pravdu.
Hadžić će odgovarati za ubojstva i druge zločine protiv Hrvata i drugih nesrba iz 1991. u Vukovaru, Dalju, Erdutu, Klisi, Lovasu i Grabovcu, za protjerivanje građana Erduta, Iloka i Vukovara, za mučenje i zatvaranje civila i zarobljenika na Ovčari kao i u logorima u Šidu, Sremskoj Mitrovici, Begejcima, Stajićevu i Zrenjaninu, za uništavanje niza naselja po istočnoj Slavoniji. Odgovarat će za ubojstvo više od 200 zarobljenika na Ovčari, jer je tada bio predsjednik vlade SAO Slavonije.
Hadžić će za zločine počinjene od 1991. do 1995. odgovarati kao član udruženog zločinačkog pothvata kojeg je predvodio Slobodan Milošević , a cilj mu je bio trajno uklanjanje Hrvata i drugih nesrba s područja koja su ušla u sastav samoproglašene SAO Krajine.
Osim sa pokojnim Miloševićem, Milanom Babićem i Željkom Ražnatovićem Arkanom, Hadžić odgovornost za zločine počinjene tijekom agresije na Hrvatsku dijeli sa ranije osuđenim Milanom Martićem, zatim s Vojislavom Šešeljem, Jovicom Stanišićem i Frenkijem Simatovićem koji u Haagu čekaju svoju presudu, te sa čelnicima JNA koje Haag nikad nije optužio Veljkom Kadijevićem i ove godine preminulim Blagojem Adžićem.
Tužiteljstvo planira izvesti 141 svjedoka i predočiti 5.840 dokaza. Hadžića brane odvjetnici Zoran Živanović i Christopher Gosnell, a troškove obrane plaća mu Haag.