Nema skandala u pukom podatku da u Institutu za religijska djela (IOR), zvanome i “Vatikanskom bankom”, imaju svoje “pozicije” (tj. račune) i članovi Kardinalskoga nadzornog povjerenstva za IOR, među njima i zagrebački nadbiskup i metropolit Josip Bozanić.
Podaci o njihovim polozima objavljeni su 10. 6. 2017 u redovitoj IOR-oj godišnjoj izvijesti za 2016.
Prema toj izvijesti, IOR je i lani, kao i prethodnih godina, imao oko 15.000 klijenata iz svega svijeta, a njihovi polozi su na lanjsko Silvestrovo iznosili ukupno 5,7 milijardi eura. Radeći njima, te smanjivši operativne troškove, IOR je lani zaradio i pridonio bilanci Svete Stolice 36 milijuna eura (godinu ranije 16,1 milijuna).
Skandali
IOR je osnovan 1942 kada je papa bio Pio XII, odvjetak bankarske obitelji, da bi “služio globalnoj misiji Crkve”. Njegovu povijest obilježili su skandali, uključivši i pohranu i “pranje” mafijaškog novca. Pape Benedikt XVI pa Frane zahtijevali su transparentnost poslovanja, a to je od njih zahtijevao Moneyval, Odsjek za nadzor novčanog prometa Vijeća Evrope. Benedikt XVI je promijenio propise omogućivši veću transparentnost poslovanja IOR-a. Kardinal Tarcisio Bertone, tadašnji državni tajnik i predsjednik Kardinalskog vijeća za nadzor nad IOR-om, to je promijenio, AIF je stavljen pod ingerenciju Tajništva te se tako “nadzornik našao pod nadzorom nadziranoga”.
Moneyval je tu izmjenu pravila ocijenio kao “korak nazad”, te je međunarodni bankarski sustav tada bio prisiljen prekinuti kontakt s “vatikanskom bankom”. Ona je bila izolirana kao okužena virusom, a Vatikan je bio odrezan i od kartičnog poslovanja.
Za Benedikta XVI IOR je doživio i preživio jednu turu generalnog čišćenja, potjerani su klijenti koji formalno nisu imali ništa s Vatikanom, ali se ipak pazilo da njihovi sumnjivi kapitali bez smetnji odlepršaju u porezne rajeve.
Papa Frane je 2014 spasio IOR u istom obliku u kojemu je i dotad funkcionirao.
Njegove je dužnosnike plašio mjesecima, doveo ih je jednoga jutra na misu u Dom svete Marte da bi im u homiliji rekao kako Crkva može i bez te ustanove. Nakon toga je kardinal George Pell, prvi prefekt Tajništva za ekonomiju, koji je uveo sadašnji Papa, dovršio proces “čišćenja”, Papa je 2014 smijenio Kardinalsko nadzorno povjerenstvo i imenovao novo. Godinu kasnije im je dodao kardinala Bozanića.
Tajno ili javno
Kao što je običaj u pristojnim tvrtkama, objavljen je i iznos pologa članova Povjerenstva: 3,4 milijuna eura (2015: 3,2 milijuna, a 2014: 2,3 milijuna). Bozanić je dodan 2015, u kojoj je polog povećan za 900.000 eura, ali nije razvidno je li to Bozanićev ulog. Ni je li to njegov ili dijecezanski kapital.
Dijecezanski biskupi (dakle i Bozanić) polažu u IOR-u (ili drugdje, po svom nahođenju) dio imutka svoje dijeceze. Neki to čine u tajnosti, neki javno. Treba pretpostaviti, dakle, da kardinal Bozanić (kao i njegovi prethodnici) u IOR-u drži dio gotovine Zagrebačke nadbiskupije, računajući da je ta ustanova sigurna, izvan dosega mjesnih vlasti, i jamac nekih kamata koje barem nadoknađuju inflaciju.